Dana 19. prosinca 2025. godine, međuzvjezdani komet 3I/ATLAS ostvarit će svoj maksimalni susret sa Zemljom. Ovo će biti finalna i najbolja prilika za zemaljske zvjezdarnice i astronome amatere da detaljno promatraju ovaj objekt prije nego što on konačno napusti Sunčev sustav.
Udaljenost i promatranje
U trenutku najvećeg približavanja, komet će se nalaziti na udaljenosti od oko 270 milijuna kilometara od Zemlje. To je gotovo dvostruko više od prosječne udaljenosti između Zemlje i Sunca, ali je sasvim dovoljno za provođenje važnih znanstvenih istraživanja.
Komet 3I/ATLAS otkriven je 1. srpnja 2025. godine. Od tada se smatra jednim od najneobičnijih kometa koje je čovječanstvo ikada promatralo. Tijekom približavanja Suncu i Marsu, a sada i Zemlji, njegove su specifičnosti postale sve uočljivije.
Neobičan kemijski sastav
Istraživanja kome — plinovito-prašinastog omotača oko aktivnog kometa — pokazala su rano i snažno izbacivanje plinova, posebice velike količine ugljičnog dioksida. U komi su također zabilježene značajne količine cijanovodične kiseline i metanola. To se objašnjava zagrijavanjem: pod utjecajem sunčeve topline, led u tijelu kometa izravno prelazi u plin.
U prva dva mjeseca nakon otkrića, znanstvenici su otkrili i neobično visok sadržaj nikla i željeza. Istraživači su sastav kometa nazvali „potencijalno ekstremnim” i bitno drugačijim od ostalih poznatih kometa.
Putovanje kroz Sunčev sustav
Početkom listopada 3I/ATLAS je proletio vrlo blizu Marsa, što su zabilježile marsovske i solarne zvjezdarnice. Krajem listopada promatranja su postala otežana jer se komet iz perspektive Zemlje našao iza Sunca. Upravo je tada prolazio kroz perihel — točku najbližu Suncu, koju je dosegnuo 29. listopada.
Dana 3. prosinca, rendgenska zvjezdarnica XMM-Newton Europske svemirske agencije promatrala je komet tijekom 20 sati. Zabilježila je rendgensko zračenje koje nastaje kada nabijeni solarni vjetar udari u plinove unutar kome.
Zeleni sjaj i zagonetke prirode
Krajem studenog teleskop Gemini North zabilježio je zelenkastu nijansu kometa. Ranije je objekt izgledao crvenkastije, što se povezivalo s organskim tvarima na površini. Zelenu boju kod kometa obično stvara dvoatomni ugljik koji svijetli pod djelovanjem sunčevog zračenja.
Znanstvenici još nemaju konačne zaključke o prirodi ovih pojava. Jedna hipoteza sugerira da bi 3I/ATLAS mogao biti objekt s visokim udjelom metala i kriovulkanima koji izbacuju plinove. Druga verzija pretpostavlja da komet postupno gubi zalihe leda i prelazi u stanje slično asteroidu.
Znanstveni značaj međuzvjezdanog gosta
Unatoč svim čudnim osobinama, promatranja potvrđuju da se radi o kometu. Daljnja istraživanja tijekom približavanja Zemlji trebala bi pomoći u razumijevanju razlika između međuzvjezdanog objekta 3I/ATLAS i kometa nastalih u Sunčevom sustavu.
„Ovaj je objekt komet. Izgleda i ponaša se kao komet, i svi dokazi to potvrđuju. No, on je stigao izvan Sunčevog sustava, i upravo to ga čini izuzetno zanimljivim i važnim za znanost”, izjavio je zamjenik administratora NASA-e Amit Kshatriya.
