Znanstvenici su zabilježili više od 360 neobičnih seizmičkih događaja na Antarktici tijekom 13 godina promatranja. Većina njih dogodila se u blizini ledenjaka Thwaites, koji se smatra jednim od najopasnijih na planetu zbog potencijalne prijetnje brzog otapanja. Ovi se događaji razlikuju od uobičajenih potresa i mogli bi ukazivati na vrlo zabrinjavajuće procese koji se odvijaju unutar same ledene mase.
Što uzrokuje ledenjačke potrese?
Ledenjački potresi poseban su oblik seizmičke aktivnosti koji nastaje u hladnim regijama planeta. Oni se javljaju kada se golemi komadi leda odvoje od ledenjaka (proces poznat kao calving) i padnu u ocean. Proces se obično odvija na sljedeći način: visoke i uske sante leda odvajaju se od ruba ledenjaka, a zatim se prevrću u vodi. Prilikom prevrtanja, santa leda snažno udara o ‘matični’ ledenjak, stvarajući snažne mehaničke vibracije koje se šire tisućama kilometara.
Ovi se seizmički valovi značajno razlikuju od klasičnih zemljotresa. Oni ne generiraju visokofrekventne oscilacije koje se obično koriste za otkrivanje i određivanje lokacije standardnih seizmičkih izvora — potresa, vulkana ili nuklearnih eksplozija. Upravo zbog te posebnosti, ledenjački potresi otkriveni su relativno nedavno, iako su seizmički detektori njihove znakove viđali već desetljećima.
Do sada se većina takvih događaja bilježila na Grenlandu – najvećoj ledenoj kapi sjeverne polutke. Grenlandski ledenjački potresi imaju relativno veliku magnitudu, usporedivu s nuklearnim pokusima Sjeverne Koreje u posljednja dva desetljeća. Njihov se broj mijenja ovisno o godišnjem dobu, rastući krajem ljeta, a u posljednjim desetljećima postaju sve češći, što se može povezati s bržim tempom globalnog zatopljenja u polarnim regijama.
Na Antarktici, unatoč tome što je to najveći ledeni pokrivač na Zemlji, izravni dokazi o ledenjačkim potresima uzrokovanima prevrtanjem santi leda ostali su nedostižni. Prethodni pokušaji korištenja globalne mreže seizmičkih detektora nisu bili dovoljni, jer ako su antarktički događaji znatno manje magnitude od grenlandskih, svjetska mreža ih možda neće zabilježiti.
Antarktički misterij: Istraživanja u blizini Thwaitesa
Novo istraživanje, čiji su nerecenzirani rezultati objavljeni na ESS Open Archive, a kasnije će biti objavljeni u Geophysical Research Letters, koristi seizmičke postaje smještene izravno na Antarktici. Pretragom je otkriveno više od 360 ledenjačkih seizmičkih događaja između 2010. i 2023. godine, od kojih većina još nije uvrštena ni u jedan katalog potresa.
Gdje se događa najviše ledenjačkih potresa?
Otkriveni događaji koncentrirani su u dva klastera – blizu ledenjaka Thwaites i Pine Island. Ovi su ledenjaci postali najveći izvori podizanja razine mora s Antarktike. Oko dvije trećine zabilježenih događaja – 245 od 362 – dogodilo se blizu morskog ruba Thwaitesa. Većina njih vjerojatno su upravo ledenjački potresi uzrokovani prevrtanjem santi leda.
Najaktivnije razdoblje ledenjačkih potresa u blizini Thwaitesa zabilježeno je između 2018. i 2020. godine. Zanimljivo je da najjači faktor koji utječe na ove događaje nije bio godišnji ciklus toplih temperatura zraka, koji uzrokuje sezonsko ponašanje grenlandskih ledenjačkih potresa. Umjesto toga, najveći broj događaja poklopio se s razdobljem ubrzanog kretanja jezika ledenjaka prema moru, što su neovisno potvrdila satelitska promatranja.
Drugi po veličini klaster otkrivenih događaja dogodio se u blizini ledenjaka Pine Island. Međutim, ti su događaji kontinuirano bilježeni na udaljenosti od 60 do 80 kilometara od obalne crte, pa je malo vjerojatno da ih je uzrokovalo prevrtanje santi leda. Ovi događaji ostaju zagonetni i zahtijevaju daljnje istraživanje.
Zašto je ledenjak Thwaites toliko važan?
Ledenjak Thwaites ponekad se naziva i «ledenjak Sudnjeg dana». Kad bi se on u potpunosti urušio, podigao bi globalnu razinu mora za 3 metra, potopivši obalna područja diljem svijeta. Osim toga, potencijalno bi se mogao raspasti vrlo brzo. Ubrzanje kretanja ledenjaka moglo je biti uzrokovano stanjem oceana, čiji utjecaj još uvijek nije dovoljno istražen.
Otkrivanje ledenjačkih potresa povezanih s odlamanjem santi leda kod Thwaitesa može pomoći u odgovoru na nekoliko važnih znanstvenih pitanja. Posebno na temeljno pitanje o potencijalnoj nestabilnosti ledenjaka zbog interakcije oceana, leda i čvrstog tla blizu mjesta gdje se spajaju s morem.
Bolje razumijevanje ovih procesa moglo bi biti ključ za smanjenje velike neizvjesnosti u prognozama podizanja razine mora tijekom sljedeća dva stoljeća.
