U intervjuu, znanstvenik Martin Picard istaknuo je da zdravlje mitohondrija, na koje utječu svakodnevne navike i kontrola emocija, može biti povezano s većom energijom i boljom kvalitetom života u bilo kojoj dobi.
Energija i dugovječnost tradicionalno su se povezivali s genetikom i nepromjenjivim čimbenicima. Međutim, u najnovijoj epizodi podcasta Huberman Lab, neurobiolog Andrew Huberman razgovarao je s dr. Martinom Picardom, profesorom bihevioralne medicine na Sveučilištu Columbia, o tome kako funkcija mitohondrija i svakodnevne navike mogu promijeniti vitalnost i duljinu života.
Picard je predstavio inovativnu viziju uloge mitohondrija, reverzibilnost procesa starenja i važnost kontrole emocija, pružajući praktične alate i obarajući ukorijenjena uvjerenja.
Što je energija i kako je osjećamo?
Tijekom intervjua, Picard se dotaknuo složenosti definiranja energije, ističući da se čak i u fizici vodi rasprava o njezinu značenju. „Najbolja definicija koju sam čuo je da je energija potencijal promjene”, objasnio je, naglašavajući da se ta sposobnost manifestira na mnogo načina: između ostalog, u obliku toplinske, kinetičke i elektromagnetske energije.
Prema sugovorniku, ljudska percepcija energije ne temelji se na njezinoj apsolutnoj količini, već na promjenama i protocima: „Ono što osjećamo je transformacija energije. Kada se energija kreće, percipiramo je kao emocije ili životnu silu.”
Specijalist je naglasio da temeljna razlika između živog bića i leša nije u fizičkoj strukturi, već u protoku energije. „Kada energija prestane teći, završava iskustvo, svijest i sam život”, ustvrdio je.
Uloga mitohondrija: Više od same energije
Picard je predložio „mito-centrični” koncept biologije, osporavajući tradicionalno gledište usmjereno na gene. „Mitohondriji ne samo da proizvode energiju, već je i distribuiraju u skladu s potrebama tijela i uma”, tvrdi. Objasnio je da te organele djeluju poput antena, povezujući psihička iskustva sa zdravljem organa, tempom starenja i osjećajem vitalnosti.
Dodatno, pojasnio je da postoje različite vrste mitohondrija, prilagođene specifičnim zahtjevima svakog organa i tkiva, a njihovo socijalno ponašanje – spajanje, dijeljenje i specijalizacija – ključno je za prilagodbu i zdravlje stanica.
Genetika i navike: Mit o nasljednosti dugovječnosti
Jedna od najkontroverznijih točaka razgovora bila je procjena važnosti genetike za dugovječnost. „Samo 7% dugovječnosti proizlazi iz genetike; 90% ovisi o našim navikama i okolišu”, izjavio je Picard, pozivajući se na najnovija istraživanja.
Prema ekspertu, taj omjer obara uvjerenje da je duljina života unaprijed određena obiteljskim genima te stavlja u prvi plan utjecaj prehrane, tjelesne aktivnosti, sna i sposobnosti suočavanja sa stresom.
Kako optimizirati rad mitohondrija: Prehrana, tjelovježba, san i mentalni stav
Tijekom epizode, Picard je iznio praktične preporuke za jačanje funkcije mitohondrija, a time i za povećanje energije i dugovječnosti. Naglasio je da starenje i sijedenje kose nisu linearni ni nepovratni procesi. „Dokazali smo da je sijedenje kose, barem privremeno, reverzibilan proces i povezano je sa stresom”, rekao je, opisujući eksperimente u kojima se smanjenje stresa poklopilo s vraćanjem boje prethodno sijedoj kosi.
Što se tiče navika, preporučio je izmjenično korištenje razdoblja opterećenja (vježbe, mentalni zadaci) s fazama regeneracije (odmor, meditacija). U vezi s tim, objasnio je: „Tjelesna aktivnost može udvostručiti broj mitohondrija u mišićima, ali rast i regeneracija se događaju tijekom odmora.”
Što se tiče prehrane, naglasio je individualnost: „Ne postoji univerzalna dijeta za mitohondrije; ono što odgovara jednoj osobi, možda neće odgovarati drugoj.” Opisao je slučajeve osoba koje su značajno poboljšale svoje mentalno i fizičko zdravlje keto dijetom ili postom, ali je upozorio da je ključ uspjeha u odgovornom eksperimentiranju na sebi.
Utjecaj stresa i važnost upravljanja emocijama
Stres i upale pokazali su se ključnim čimbenicima koji utječu na potrošnju energije i starenje. „Stres i upalna stanja troše značajan dio našeg energetskog budžeta”, primijetio je znanstvenik.
Objasnio je da se u situacijama bolesti ili kroničnog stresa tijelo preusmjerava energiju u imunološki sustav i smanjuje motivaciju, tjelesnu aktivnost i apetit, primjenjujući strategije štednje energije.
Također su opisani eksperimenti u kojima su se psihički stres i emocionalne promjene odrazili na biologiju mitohondrija, utječući na sposobnost transformacije energije u mozgu i drugim organima. „Kontrola emocija i potraga za svrhom mogu povećati učinkovitost mitohondrija i osjećaj blagostanja”, uvjerio je.
Meditacija, odmor i umijeće upravljanja energijom
Razgovor se dotaknuo regenerativne uloge sna i meditacije. Martin Picard naglasio je da meditacija može smanjiti potrošnju energije čak za 40%, nadmašujući čak i uštede koje pruža san.
„Meditacija i duboki odmor omogućuju preusmjeravanje energije na procese rasta, održavanja i regeneracije”, objasnio je, preporučujući prakse kao što su svakodnevna meditacija, joga nidra ili jednostavno posvećivanje vremena svjesnom opuštanju prije spavanja.
Ekspert je naglasio važnost prijelaza između stanja izdržljivosti i regeneracije, kako na fizičkoj, tako i na mentalnoj razini, radi optimizacije energije i sprječavanja iscrpljenosti.
Suplementi, individualnost i nove granice
Kada je riječ o suplementima i lijekovima za poboljšanje funkcije mitohondrija, Picard je pokazao oprez i primijetio: „U slučajevima potvrđenog nedostatka, mogu biti korisni, ali većina ljudi može optimizirati svoju energiju navikama i svjesnošću.”
Odbacio je nekontroliranu uporabu peptida ili injekcijskih tvari bez vjerodostojnih dokaza i upozorio na rizik blokiranja bioloških signala, poput GDF15, koji mogu imati negativan utjecaj na zdravlje.
Na kraju, Martin Picard sažeo je svoju viziju: najveća ljudska sposobnost je kultiviranje energetske svijesti, učenje osjećanja i upravljanja energijom putem mitohondrija.
