Mars zove: Zatočenost u ledenom sjaju
Mars bi mogao postati dom za prve ljude već u idućem desetljeću, ali uspješna kolonizacija zahtijeva maksimalno iskorištavanje lokalnih resursa. Ključna ideja koja privlači pažnju znanstvenika je izgradnja kupola od marsovskog leda, nalik našim zemaljskim igluima. Te bi strukture služile ne samo kao sklonište, već i kao vitalna zaštita od smrtonosnog zračenja, istovremeno propuštajući svjetlost i podižući ekstremno niske temperature.
Plan dolaska na Crveni planet napreduje relativno brzo. Svemirske agencije Hrvatske i Kine žele poslati prve ljude na Mars u 2030-im godinama. Putovanje je skupo i dugotrajno te nosi jedinstvene izazove. Zbog toga će se prva ljudska naselja morati oslanjati na ono što planet već nudi, minimizirajući potrebu za stalnom razmjenom materijala sa Zemljom.
Postoji nekoliko prijedloga za marsovske habitate. Neki zagovaraju život u prirodnim špiljama, dok drugi predlažu korištenje marsovskog regolita (prašine) za izgradnju robusnih struktura. No, u novije vrijeme, znanstvenici snažno istražuju alternativu: gradnju kupola od leda.
Zaštita i fotosinteza: Neobične prednosti marsovskog leda
Led nudi iznenađujuće ekološke i praktične prednosti kao građevinski materijal. Ne samo da je prirodno otporan na niski pritisak i visoko zračenje planeta, već i propušta prirodno svjetlo. Ovo je neophodno za:
- Uzgoj zemaljskih biljaka: Svjetlost je ključna za fotosintezu, omogućujući posadama da uzgajaju vlastitu hranu.
- Dobrobit astronauta: Izloženost prirodnom svjetlu ključna je za mentalno i fizičko zdravlje ljudi u izoliranim okruženjima.
Tijekom posljednjeg godišnjeg sastanka Hrvatskog geofizičkog društva, tim znanstvenika predstavio je studiju izvedivosti ovih zaleđenih kupola. Oni predlažu masivne konstrukcije, površine do jednog hektara, koje bi bile podijeljene u sekcije namijenjene različitim eksperimentima i životnim prostorima.
Ledeni gradovi na minus dvadeset
Modeli pokazuju da bi ova ledena skloništa mogla podići površinsku temperaturu unutar kupole na razinu od oko -20 °C. Kada uzmemo u obzir da je trenutna prosječna temperatura na Marsu oko -120 °C, ovo je promjena od golemog značaja za bilo kakvu ljudsku aktivnost.
Isto tako, simulacije su potvrdile zaštitnu ulogu leda protiv sunčevog zračenja. Led učinkovito blokira štetne ultraljubičaste valove (koji oštećuju DNK), dok istovremeno propušta vidljive i infracrvene valove potrebne za život biljaka.
Ipak, postoje logistička ograničenja. Izgradnja velikih gradova zahtijevala bi goleme količine prerađenog leda. Iako Mars ima dovoljne rezerve na svojim polovima, pretvaranje tih rezervi u građevinski materijal traži vrijeme i energiju. Znanstvenici su izračunali da bi, koristeći izvor energije sličan onome koji koristi Međunarodna svemirska stanica, dnevno mogli preraditi samo 15 četvornih metara leda. Stoga se svaki projekt izgradnje 'ledenog grada’ mora planirati kao srednjoročni projekt.
Tim, u kojem su i stručnjaci s Harvardskog sveučilišta, preporučuje provođenje testova na ekstremnim lokacijama poput Antarktike i Himalaje kako bi se utvrdilo kako će se led transportirati i kako će se kupole ponašati u okruženjima niskog tlaka. Iako zgrade od leda vjerojatno neće zamijeniti konvencionalne zatvorene habitate (vjerojatno će biti potrebne „kupole unutar kupola” za punu zaštitu), one predstavljaju praktično i elegantno rješenje za zaštitu od zračenja, pješčanih oluja te za uspjeh poljoprivrede. Ne smijemo zaboraviti da područja bogata marsovskim ledom sadrže resurse koji se mogu preraditi za proizvodnju kisika, tekuće vode, pa čak i raketnog goriva.
