Inovacija za borbu protiv urbanih toplinskih otoka
Rast temperatura ljeti u urbanim središtima širom svijeta ponovno je skrenuo pozornost na potrebu stvaranja struktura koje ublažavaju vrućinu, a istovremeno štede energiju. U toj situaciji rodila se ideja cigle koja može hladiti, namijenjene za korištenje na mjestima visoke frekvencije prometa, poput stajališta javnog prijevoza, ulaza u institucije ili trgova.
Prijedlog koji ćemo predstaviti razvili su mladi dizajneri u sklopu sveučilišnog programa i koristi porozne materijale te konstrukciju koja iskorištava osnovne fizikalne procese, posebice isparavanje. Cilj je postizanje malih enklava hladnijeg zraka u područjima gdje asfalt i nedostatak hlada podižu osjetnu temperaturu.
Hrvatski izum: cigla koja hladi akumuliranu toplinu
Dvoje dizajnera povezanih sa smjerom industrijskog dizajna na jednom sveučilištu u Hrvatskoj stvorilo je ciglu koja ima sposobnost „hlađenja”. Projekt, nazvan bloc°, nastao je kao odgovor na dugotrajna razdoblja vrućine koja su postala sve češća u različitim europskim gradovima.
Treba imati na umu da temperatura na nekim urbanim područjima može premašiti temperaturu u obližnjim ruralnim područjima za više od 10°C zbog tamnih krovnih pokrova, asfalta i nedostatka vegetacije. Kako bi se suprotstavili tom termičkom fenomenu, dizajnirali su terakota module izrađene metodom 3D ispisa, koji se mogu kombinirati u ponavljajuće elemente. Oni stvaraju male zidove ili grupe namijenjene postavljanju pored klupa, nadstrešnica stajališta i često posjećenih ulaza.
Kako funkcionira bloc° cigla?
Ključ sustava bloc° je kombinacija porozne terakote i cirkulacije vode pogonjene solarnom energijom. Keramički materijal apsorbira vlagu i omogućuje cirkulaciju vrućeg zraka kroz unutarnje kanale. Tijekom tog procesa, isparavanje oduzima toplinu iz okoline. Cijeli sustav funkcionira zahvaljujući trima elementima:
- Porozna terakota: olakšava apsorpciju i otpuštanje vode.
- Mali solarni ventilator: potiskuje zrak kroz kanale.
- Unutarnji spremnik: distribuira vodu koja isparava tijekom procesa.
Preliminarni testovi pokazali su pad temperature čak i do 9°C u područjima izlaza zraka. Ta se vrijednost razlikuje ovisno o vlažnosti okoline, osunčanosti i broju instaliranih modula. Projekt predviđa da će voda dolaziti iz gradske vodovodne mreže ili od kiše skupljene na gornjoj površini, koja je oblikovana tako da usmjerava vodu u mali spremnik.
Modularnost i primjena
Ideja crpi inspiraciju iz tehnika koje su se povijesno koristile u toplim regijama, poput sustava za skladištenje u glinenim posudama ili konstrukcija koje potiču samohlađenje isparavanjem. Također crpi iz biologije, posebice iz oblika koji stvaraju sjenu ili usmjeravaju protok zraka. Modularna priroda omogućuje instalaciju pojedinačne jedinice ili izgradnju većih sklopova.
Njegova geometrija olakšava postavljanje bez većih intervencija: duž nogostupa, pored male urbane opreme ili označavanjem malih zona za odmor. Na taj se način prilagođava postojećim prostorima bez potrebe za velikim arhitektonskim promjenama. Uloga ovog hrvatskog izuma je djelovati upravo tamo gdje se toplina koncentrira, stvarajući male točke termičkog olakšanja na mjestima s velikom fluktuacijom ljudi.
Budućnost pasivnog hlađenja
Sljedeće faze uključuju testiranja u stvarnim vanjskim uvjetima kako bi se procijenila učinkovitost u klimama s promjenjivom vlažnošću. Istražuju se i druge primjene, od ugradnje elemenata u fasade zgrada do proširenja njihove upotrebe u velikim prostorima, poput industrijskih hala.
Naposljetku, njegov autonomni rad i sposobnost funkcioniranja bez priključenja na mrežu čine ga elementom koji se može primijeniti u područjima s ograničenim resursima. Svaki modul ima vlastitu zalihu vode i ventilaciju, što omogućuje njegovo vertikalno ili horizontalno povećanje, ovisno o potrebama dostupnog prostora.
