Kriza u podmorju Kanarskih otoka
Stjenovita dna Kanarskih otoka doživjela su duboku i dramatičnu transformaciju zbog nezapamćene masovne smrtnosti populacija morskih ježinaca Diadema africanum. Ovaj ključni biljojed u ekosustavima morskog dna obalnih područja arhipelaga igra presudnu ulogu u održavanju ravnoteže podmorja, a njegov nestanak izazvao je uzbunu među znanstvenicima.
Pad od nevjerojatnih 99,7 %
Nedavno istraživanje koje su proveli Sveučilište La Laguna i Institut za tropske bolesti i javno zdravlje Kanarskih otoka, objavljeno u časopisu Frontiers in Marine Science, otkrilo je zastrašujuće podatke. U posljednjih nekoliko godina zabilježen je pad gustoće odraslih jedinki koji na nekim otocima doseže gotovo 99,7 %.
Istraživački tim ističe nekoliko ključnih točaka o ovoj ekološkoj katastrofi:
- Povijesni minimum: Trenutačna brojnost vrste D. africanum na cijelom kanarskom arhipelagu na najnižoj je razini od početka praćenja 1965. godine.
- Kritično razdoblje: Niz masovnih pomora dogodio se između 2022. i 2023. godine, dovodeći vrstu na rub lokalnog izumiranja.
- Metode istraživanja: Studija je kombinirala vizualne cenzuse, ankete među roniocima i detaljne oceanografske analize.
Što to znači za ocean?
Budući da su ovi morski ježinci glavni regulatori rasta algi na stjenovitim podlogama, njihov drastičan nestanak može dovesti do nekontroliranog širenja vegetacije koja mijenja cijelo stanište. Znanstvenici sumnjaju da je uzrok ovoj masovnoj smrtnosti neka vrsta morske pandemije, što dodatno naglašava osjetljivost morskih ekosustava na globalne promjene i nepoznate patogene.
