Tajanstveno otkriće u srcu Norfolka
Na jednom od udaljenih polja u istočnom dijelu Norfolka, grupa amatera opremljena detektorima metala naišla je na otkriće od iznimne važnosti za razumijevanje rano srednjovjekovne Engleske. Ovo otkriće krije tajnu koja seže u vrijeme kada su vjerovanja i rituali bili neraskidivo isprepleteni sa svakodnevnim životom.
Zbirka predmeta, datirana u razdoblje između 570. i 600. godine, nije izgubljena slučajno. Netko ih je namjerno stavio u srebrnu posudu i zakopao u zemlju, a način na koji je to učinjeno isključuje jednostavno skrivanje dragocjenosti radi sigurnosti.
Zlato, srebro i tajanstveni novčići
Otkriće iz 2023. godine predstavlja uistinu izvanredan skup spomenika. U ukrašenoj srebrnoj posudi nalazila su se četiri zlatna privjeska, zlatna ogrlica, dva srebrna novčića poznata kao sceattas te nekoliko drugih artefakata. Sama činjenica posjedovanja takvih predmeta svjedočila je o vrlo visokom društvenom položaju njihova vlasnika.
- Četiri unikatna zlatna privjeska
- Raskošna zlatna ogrlica
- Srebrni novčići (sceattas) iz ranoanglosaksonskog razdoblja
- Srebrna posuda kontinentalnog podrijetla
Tragači, koji žele ostati anonimni, postupili su uzorno i odmah prijavili nalaz nadležnim službama. „To je fascinantno blago koje pruža rijedak i intrigantan uvid u živote ljudi u rano srednjovjekovnoj Engleskoj”, objašnjava arheologinja Helen Geake.
Dva mračna scenarija: Žrtva ili zavjet?
Arheolozi razmatraju dva glavna scenarija koji objašnjavaju svrhu skrivanja blaga. Prvi, mračniji, sugerira da je ono moglo biti dio „depozita smrti” povezanog s ljudskim žrtvovanjem, slično poznatim „tijelima iz močvara” pronađenim u tresetištima Sjeverne Europe.
Druga teorija naginje jednostavnijem zavjetnom daru bogovima, što je bila prilično uobičajena praksa u anglosaksonskom društvu. Raspored predmeta jasno ukazuje na namjerni ritualni čin, a ne na slučajan gubitak. Tim Pestell, viši kustos za arheologiju u muzeju Norwich Castle, potvrđuje da se nalaz savršeno uklapa u poznati obrazac ritualnih žrtava iz tog razdoblja.
Susret kontinenata i lokalnog umijeća
Analiza pojedinih elemenata blaga priča zanimljivu priču o dalekosežnim kontaktima. Srebrna posuda je uvoz iz kontinentalne Europe, najvjerojatnije iz Franačkog Carstva, a na otok je mogla stići kao diplomatski dar ili visokokvalitetna trgovačka roba. S druge strane, zlatni nakit i novčići izvrsni su primjeri lokalnog, anglosaksonskog zlatarskog umijeća.
Ovaj spoj luksuznog uvoza i vrhunskih domaćih proizvoda naglašava izniman status osobe koja stoji iza ovog nalaza – bilo da se radilo o darovatelju ili samoj žrtvi. Bez obzira na to koji se scenarij potvrdi, blago iz Norfolka ostaje izuzetno važan prozor u svijet vjerovanja i međunarodnih veza zajednice od prije 1400 godina.
