Gradilište zamrznuto u vremenu
Tijekom iskapanja u Pompejima, istraživači su otkrili gradilište koje je ostalo „zamrznuto u vremenu” nakon erupcije vulkana Vezuva 79. godine. Ovo nevjerojatno otkriće pomoglo je znanstvenicima da napokon razumiju točan sastav i tehnologiju izrade iznimno čvrstog betona, materijala koji je omogućio starim Rimljanima da pokrenu pravu arhitektonsku revoluciju.
Rezultati istraživanja objavljeni su u prestižnom časopisu Nature Communications, a prenijeli su ih CNN i Reuters. Na samom lokalitetu, arheolozi su naišli na prostorije s nedovršenim zidovima, hrpama unaprijed pripremljenih suhih materijala i alatima za mjerenje – svime što je bilo potrebno za izradu betona u trenutku katastrofe.
Tajna je u „vrućem miješanju”
Dugo se vjerovalo da su Rimljani koristili metodu koju je opisao arhitekt Vitruvije, a koja je uključivala gašeno vapno. Međutim, nalazi iz Pompeja otkrili su revolucionarnu tehniku pod nazivom „vruće miješanje”. U ovom procesu, negašeno vapno (živo vapno) miješalo se izravno s vodom i vulkanskim pepelom. Kemijska reakcija koja bi uslijedila oslobađala je ogromnu toplinu, zagrijavajući cijelu smjesu.
- Trajnost: Ovaj beton je bio toliko otporan da je očvršćivao čak i pod vodom, što je bilo ključno za izgradnju luka i lukobrana.
- Infrastruktura: Zahvaljujući ovoj tehnologiji, izgrađeni su Koloseum, Panteon s veličanstvenom kupolom, akvadukti i mostovi koji prkose stoljećima.
„Proučavajući ovo mjesto, doista sam se osjećao kao da sam se vratio u prošlost i stajao pored radnika koji su miješali i polagali beton”, izjavio je voditelj istraživanja Admir Mašić, profesor na Massachusetts Institute of Technology (MIT).
Beton koji se sam popravlja
Najfascinantnije otkriće je sposobnost ovog betona da se samozacijeljuje. Materijal sadrži male bijele ostatke vapna, takozvane „vapnene inkluzije”. Kada bi u betonu nastala pukotina i kroz nju prodrla voda, vapno bi se otopilo i ponovno kristaliziralo, učinkovito popunjavajući pukotinu prije nego što se ona proširi.
Razumijevanje ove drevne tehnologije moglo bi transformirati modernu gradnju. Iako drevni proces ne može u potpunosti zamijeniti današnje standarde, principi koje su koristili Rimljani mogu nam pomoći u razvoju dugovječnijih i održivijih materijala za infrastrukturu budućnosti, smanjujući potrebu za čestim popravcima i održavanjem.
