Kuhinjske krpe su predmeti koje svakodnevno koristimo za brisanje površina, sušenje posuđa, a ponekad i za rukovanje vrućim posudama i pladnjevima. Njihova funkcionalnost je neupitna, ali mogu postati ozbiljan rizik za zdravlje ako se ne održavaju čistima i dezinficiranima. Stručnjaci za sigurnost hrane i mikrobiologiju inzistiraju na potrebi za njihovim svakodnevnim pranjem kako bi se spriječilo razmnožavanje bakterija, gljivica i drugih mikroorganizama koji mogu uzrokovati trovanja i bolesti.
Krpe upijaju ostatke hrane i tekućine, masnoću i, vrlo često, bakterije iz sirovog mesa, voća, povrća i kontaminiranih površina. Također, kuhinjsko okruženje je idealno za širenje mikroorganizama kao što su Salmonella, Escherichia coli i Listeria. Ovi se patogeni lako mogu prenijeti na hranu, pribor za jelo ili ruke, povećavajući rizik od gastrointestinalnih infekcija. Osim toga, vlažne krpe stvaraju neugodan miris, što je očit znak da se nakupljaju bakterije i plijesan.
Važnost svakodnevnog pranja kuhinjskih krpa
Studije koje su provele institucije za javno zdravstvo pokazale su da kuhinjske krpe mogu udomiti milijune bakterija po kvadratnom centimetru. Prema Američkoj agenciji za hranu i lijekove (FDA), krpa koja se koristi bez pranja samo jedan dan može imati više bakterija od površine zahodske školjke. Korištenje prljavih krpa može imati vrlo ozbiljne posljedice:
- Križna kontaminacija: kada se koriste za čišćenje površina na kojima se priprema sirova hrana, a zatim za brisanje posuđa ili ruku, bakterije se prenose na hranu.
- Gastrointestinalne bolesti: patogeni poput Salmonelle ili E. coli mogu uzrokovati proljev, povraćanje, groznicu i opću slabost. Najosjetljivije skupine su djeca, starije osobe i osobe s oslabljenim imunitetom.
- Neugodan miris i plijesan: nakupljanje vlage i organskih ostataka pogoduje rastu gljivica, koje ne samo da ispuštaju neugodan miris, već mogu uzrokovati alergijske reakcije i respiratorne probleme.
Stručnjaci se slažu da učestalost pranja ovisi o uporabi, ali jedna od glavnih preporuka je svakodnevno pranje krpa koje se koriste za sušenje posuđa ili ruku. Također, one namijenjene čišćenju površina s ostacima sirove hrane neophodno je oprati nakon svake uporabe. Naposljetku, kuhinjske krpe od mikrovlakana, čak i ako izgledaju čisto, preporučljivo je prati barem dva ili tri puta tjedno.
Kako pravilno prati kuhinjske krpe
Održavanje kuhinjskih krpa čistima ključno je za sprječavanje širenja bakterija i neugodnih mirisa. Za ovu metodu potrebna su vam samo tri osnovna elementa:
- Vruća voda: Ključna je jer pomaže u uklanjanju bakterija i ostataka masnoće. Što je voda toplija, čišćenje će biti učinkovitije.
- Soda bikarbona: Ovaj sastojak ne samo da pomaže u neutralizaciji mirisa, već pridonosi i prirodnom uklanjanju mrlja i ostataka masnoće.
- Tekući deterdžent za posuđe: Idealan za razgradnju masnoće i dubinsko čišćenje krpa. Učinkovitiji je od običnih deterdženata kada je riječ o uklanjanju ostataka ulja ili zalijepljene hrane.
Ne preporučuje se korištenje izbjeljivača niti omekšivača, jer mogu oštetiti vlakna krpe, smanjiti njezinu moć upijanja, a u slučaju izbjeljivača, ostaviti kemijske ostatke koji mogu biti štetni u kuhinji.
Slijedite ove korake:
- Napunite posudu vrućom vodom i dodajte jednu do dvije žlice sode bikarbone i malo tekućeg deterdženta za posuđe. Dobro promiješajte dok se ne otopi.
- Umetnite krpe u posudu i ostavite ih da se namaču barem 30 minuta. To pomaže otpustiti prljavštinu, masnoću i neutralizirati mirise.
- Nakon namakanja, isperite krpe vrućom vodom kako biste uklonili ostatke sapuna i prljavštine. Lagano ih ocijedite.
- Stavite krpe u perilicu rublja i odaberite normalan ciklus s vrućom vodom.
- Na kraju, prostrite krpe na prozračno mjesto ili na sunce dok se potpuno ne osuše. Izbjegavajte ih slagati dok su vlažne kako biste spriječili razvoj bakterija i plijesni.
Ovom metodom krpe ostaju čiste, bez bakterija i neugodnih mirisa, spremne za svakodnevnu uporabu.
