Zima je vrijeme kada vrtlari planiraju nadolazeću sezonu, sanjaju o bogatim urodima i traže nove načine za poboljšanje svoje zemlje. Upravo se ovdje, u informacijskom prostoru, kriju štetni „trikovi” koji obećavaju čudesne rezultate bez truda.
Jedan od takvih savjeta koji brzo dobiva na popularnosti glasi: „Uzmite paket žitarica (poput prosa ili heljde), pospite ih po vrtu zimi i one će zamijeniti kilograme komposta”. Zvuči primamljivo, zar ne? Jednostavno, jeftino i „inovativno”. No, u stvarnosti, to je jedan od najgorih načina da „pomognete” svojoj parceli.
Mit br. 1: Žitarice su „čudesno gnojivo”
Što nam govore: Žitarice iz trgovine izvrsna su alternativa kompostu koja će tlo zasititi hranjivim tvarima.
Što se zapravo događa: To je potpuna neistina. Uspoređivati žitarice i kompost je kao uspoređivati sirovo tijesto s gotovim, mirisnim kruhom.
Kompost je već gotov „ručak” za tlo. To je organska tvar koja je prošla dug proces razgradnje. Sadrži humus, milijarde korisnih mikroorganizama i hranjive elemente u obliku koji biljke mogu lako usvojiti. Kompost čini zemlju rahlom i živom.
Žitarice (proso, heljda, riža) su sirov proizvod, uglavnom škrob. Da bi postale gnojivo, moraju potpuno istrunuti i razgraditi se. Bačene na površinu zemlje, pokreću sasvim drugačiji proces.
Mit br. 2: „Posijte” žitarice zimi po snijegu i bit ćete sretni
Što nam govore: Čak i u prosincu, po smrznutoj zemlji, možete rasuti ovo „gnojivo” i u proljeće će tlo postati super-plodno.
Što se zapravo događa: Nećete dobiti plodnost, već čitav niz problema:
- Gozba za štetočine: Prvo što će se dogoditi s vašim žitaricama jest da će privući sve miševe i štakore iz susjedstva. Zimi, kada je hrane malo, takav poklon za njih je pravi jackpot. Privući ćete glodavce koji će u proljeće rado uništiti vaš budući urod.
- Rasadnik plijesni: Žitarice koje ostanu pod snijegom, zbog vlage će početi pljesniviti i trunuti. U proljeće riskirate dobiti gustu, sklisku koru plijesni na gredicama koja će blokirati pristup zraka tlu i potaknuti razvoj gljivičnih bolesti.
- Bacanje novca u vjetar: Bilo koje gnojivo rasuto po snijegu ili smrznutoj zemlji nema šanse dospjeti u tlo. Kada se snijeg počne topiti, sva vaša „prihrana” će s otopljenom vodom jednostavno biti isprana s parcele.
Odakle dolazi ovaj mit?
Najvjerojatnije je ovaj štetni savjet iskrivljena ideja o korištenju siderata (zelenog gnojiva). No, tu postoji ključna razlika:
Ispravno: U jesen, nakon berbe, zemlja se zasije pravim sjemenom (raž, zob), a ne prerađenim žitaricama. To sjeme klija, tvoreći zeleni tepih. Njegovo korijenje strukturira tlo, a zelena masa akumulira hranjive tvari. U proljeće se to zelenilo prekopa i ono, raspadajući se U TLU, postaje izvrsno organsko gnojivo.
Kako se pravilno brinuti o tlu zimi?
Zaboravite na eksperimente s namirnicama iz kuhinje. Koristite provjerene agrotehničke metode koje poznaju iskusni hrvatski vrtlari:
- Unosite kompost ili stajski gnoj: Najbolje vrijeme za to je jesen, uz prekopavanje, kako bi se organska tvar integrirala u tlo do proljeća.
- Sijte siderate: Ozima raž, gorušica ili zob, posijani krajem ljeta, najbolji su način za ozdravljenje zemlje.
- Malčirajte: Prekrijte prazne gredice slojem pokošene trave, otpalog lišća ili slame. Malč štiti tlo od smrzavanja i erozije.
Ne vjerujte bombastičnim naslovima. Briga o vrtu je znanost, a ne magični trik. Čuvajte svoju zemlju pravilno i ona će vam uzvratiti zdravim urodom.
