Smatramo ga ljetnim voćem i zaboravljamo ga zimi. Potpuno neopravdano. Ima mnoge prednosti koje su iznimno korisne upravo sada. Pomaže u sagorijevanju masti, sadrži mnogo vitamina i niskokaloričan je.
Dinja je voće koje definitivno češće jedemo ljeti. Tada ga koristimo u desertima ili salatama, ali se u našem jelovniku rijetko pojavljuje u jesen ili zimi. To je velika šteta, jer dinja ima mnoge prednosti i poznata je po svojim svojstvima čišćenja.
Je li to voće?
Dinja se pogrešno smatra voćem, jer je u stvarnosti povrće u bliskom srodstvu s krastavcem. Okusom podsjeća na slatki, sočni krastavac. Odgovara mnogim salatama, desertima, kolačima ili koktelima. Dobra je i za jogurt, palačinke ili zobenu kašu. Vrijedi je zapamtiti i tijekom hladnijih mjeseci, jer je bogata hranjivim tvarima koje ubrzavaju sagorijevanje masti i pomažu boljem spavanju.
Između krastavca i lubenice
Dinja pripada jednogodišnjim biljkama iz porodice tikvica, poznatim u Africi već tisućama godina. Tamo je služila kao osvježavajuće voće tijekom vrućih dana. Njezino putovanje na druge kontinente započelo je u Aziji i na Bliskom istoku. Dinja svojim okusom balansira između krastavca i lubenice, a njezina slatkoća ovisi o sorti. Spada u proizvode s niskim glikemijskim indeksom, pa je osobe s dijabetesom mogu jesti, ali u ograničenim količinama.
Pomaže u sagorijevanju masti
Dinja je bogat izvor vitamina A i B te beta-karotena. Sadrži i kukurbitacine s antikancerogenim djelovanjem. Zahvaljujući velikoj količini vode, čak 90 posto, dinja djeluje diuretski, što je korisno za osobe koje imaju problema s bubrezima. Citrulin sadržan u ovom voću pomaže sagorijevanju masti, a niska kaloričnost – jedino 33 kalorije u 100 grama – čini je preporučljivom tijekom redukcijske dijete. Dinja također pomaže kod problema sa spavanjem, tada je dobro jesti je navečer. Ovo voće ima i opuštajući učinak.
