Prvi put kad odlučite namjerno uzgojiti maslačak, vjerojatno ćete se osjećati pomalo buntovno. Susjedi godinama pokušavaju izbaciti ove žute zvjezdice sa svojih travnjaka, a vi nježno stavljate njihovo sjeme u tlo kao da je riječ o dragocjenom obiteljskom naslijeđu. No, onog trenutka kada kušate svoj prvi domaći list maslačka — taman, zemljan, gorak na način koji budi cijela usta — shvatit ćete zašto generacije prije nas ovu biljku nikada nisu smatrale korovom, već hranom, lijekom i tiho moćnim suputnikom u vrtu.
Maslačak: „Korov” koji nas je pratio do doma
Za većinu nas, maslačak je bio dio djetinjstva davno prije nego što smo mu znali ime. Puhali smo njihove sjemenke u vjetar, pleli nespretne vjenčiće i dobivali ukore zbog rasipanja „korova” po travnjaku. Ali biljka koju danas zanemarujemo pod nogama nekada je prelazila kontinente u džepovima i vrećama putnika koji se nisu usudili ostaviti je iza sebe.
Taraxacum officinale — naš obični maslačak — svjetski je putnik i majstor preobrazbe, biljka koja može uspjeti u pukotinama pločnika i na alpskim livadama. Njegove rozete nazubljenih zelenih listova upijaju svaku zraku sunca, dok njegov duboki korijen prodire duboko kako bi izvukao minerale koje druge biljke ne mogu dohvatiti.
Njegovi listovi bogati su vitaminima A, C i K, te mineralima poput kalcija, kalija i željeza. Korijen sadrži inulin i druge spojeve koji podržavaju probavu i hrane korisne crijevne bakterije. Čak se i cvjetovi mogu jesti, pretvoreni u sirupe ili dodatke salatama. Namjerni uzgoj maslačka omogućuje vam pristup svim ovim nutrijentima u najčišćem obliku — daleko od cestovne prašine i vrtnih kemikalija.
Odabir maslačka: Divlje naspram uzgojnih sorti
Nisu svi maslačci isti. Divlji maslačci koji se nepozvani pojave u vašem dvorištu savršeno su jestivi. No, ako vam je cilj nježno lišće i debeli korijen za kuhinju, postoje uzgojne sorte selektirane upravo zbog okusa i produktivnosti. Uzgojni maslačci često imaju šire listove i sporije cvjetaju, što produljuje sezonu berbe listova.
- Divlji maslačak: Najbolji za čajeve i gorke tinkture; vrlo otporan i jakog okusa.
- Uzgojne vrtne sorte: Najbolje za salate; blaži i uravnoteženiji okus, veći prinosi.
- Talijanski „maslačak” (Cikorija): Često se prodaje pod ovim imenom; ima orašast okus i odličan je za pirjanje.
Priprema pozornice: Tlo, svjetlost i sjetva
Maslačak će rasti gotovo posvuda, ali razlika između žilave rozete u betonu i bujnog grma u dobrom tlu je ogromna. Maslačak preferira rahlo, duboko i plodno tlo, slično onome koje voli mrkva. pH vrijednost između 6,0 i 7,5 im najbolje odgovara. Radite s puno komposta kako biste dobili bogate, tamne listove.
Puno sunce donosi najjači rast i najdublje okuse, ali djelomična sjena u vrućim regijama poput Dalmacije može spriječiti da listovi postanu previše gorki. Sjeme klija najbolje u hladnijem tlu, u rano proljeće ili ranu jesen. Sijte ga plitko (ne dublje od 0,5 cm) i održavajte tlo vlažnim. Klijanje može potrajati 10 do 14 dana.
Berba: Gorko zelje, slatko korijenje i zlatni cvjetovi
Karakter biljke mijenja se s godišnjim dobima. Listovi su najblaži u rano proljeće prije cvatnje. Za salate birajte mlađe listove duljine 5–10 cm. Ako volite vrlo blago zelje, možete ga „izbijeliti” tako da rozetu pokrijete glinenom posudom na tjedan dana.
Korijen maslačka najčešće se bere u kasnu jesen ili vrlo rano proljeće, kada je energija biljke koncentrirana ispod zemlje. Svježi korijen može se kuhati za čajeve ili sušiti i pržiti kao zamjena za kavu bez kofeina. Cvjetove berite po sunčanom danu kada su potpuno otvoreni i koristite ih odmah u kuhinji.
Često postavljana pitanja
- Jesu li svi maslačci sigurni za jelo? Da, ali izbjegavajte berbu uz prometnice ili na tretiranim travnjacima.
- Može li maslačak rasti u posudama? Apsolutno. Odaberite posudu duboku barem 30 cm zbog dugog korijena.
- Kako smanjiti gorčinu? Namačite listove u hladnoj slanoj vodi 15–30 minuta ili ih pirjajte s maslinovim uljem, češnjakom i limunom.
