Prvi stanovnici lave: Bakterije na svježim vulkanskim stijenama otkrivaju kako tražiti život na drugim planetima

Znanstvenici su pratili kako mikroorganizmi naseljavaju svježu lavu na Islandu, što bi moglo biti ključno za pronalaženje života na Marsu.

Prirodni laboratorij na Islandu

Znanstvenici sa Sveučilišta u Arizoni zabilježili su rijedak proces — kako život naseljava potpuno novo i krajnje neprijateljsko okruženje. Istraživanje je provedeno na svježim tokovima lave vulkana Fagradalsfjall na Islandu, nakon tri njegove erupcije između 2021. i 2023. godine.

Tim je iskoristio ove erupcije kao „živi laboratorij“. Svaki put kada bi nova lava prekrila tundru i prethodne slojeve stijena, istraživači su mogli u stvarnom vremenu pratiti kako se mikroorganizmi pojavljuju tamo gdje prethodno nije bilo ničega živog.

Prvi stanovnici lave: Bakterije na svježim vulkanskim stijenama otkrivaju kako tražiti život na drugim planetima detail 1

Tko su prvi doseljenici?

Istraživači su uzimali uzorke svježe ohlađene lave, ali i kišnice, zraka, prašine te okolnog tla. DNK analiza pokazala je iznenađujuće rezultate: život počinje gotovo odmah, čak i uz potpuni nedostatak hranjivih tvari.

  • Otpornost: Prvi se pojavljuju iznimno izdržljivi mikroorganizmi koji mogu preživjeti u ekstremnim uvjetima.
  • Vlaga: Na svježoj lavi gotovo da nema vode, a čak i nakon kiše stijene se vrlo brzo isušuju.
  • Prijenos: Mikrobi na lavu stižu uglavnom iz okoliša putem prašine i vjetra, no ključna promjena događa se nakon prve zime.

Nakon prve zime, mikrobna zajednica se stabilizira. Znanstvenici su primijetili fascinantan pomak: sve više mikroorganizama ne dolazi s prašinom, već putem kišnice. Zapravo, ovi mikroorganizmi mogu služiti kao jezgre kondenzacije oko kojih se u oblacima skuplja vodena para, sudjelujući u formiranju kapljica kiše kojima se potom vraćaju na površinu.

Prvi stanovnici lave: Bakterije na svježim vulkanskim stijenama otkrivaju kako tražiti život na drugim planetima detail 2

Putokaz za Mars

Ovi zaključci nisu važni samo za razumijevanje procesa na Zemlji. Većina površine Marsa sastoji se od bazalta — vulkanske stijene slične onoj na Islandu. Znanstvenici naglašavaju da je vulkanska aktivnost u prošlosti Marsa mogla stvarati toplinu, oslobađati plinove i otapati led, stvarajući privremena staništa pogodna za život.

Tim sada radi na svojevrsnom „vodiču“ za buduće svemirske misije. On bi trebao pomoći u prepoznavanju tragova mikrobnih aktivnosti na svježoj lavi i otkriti gdje bi na Crvenom planetu vrijedilo tražiti znakove drevnog ili čak skrivenog života.

vadim/ author of the article

Jmenuji se Vadim. Zajímám se o automobily a rád píšu články o automobilovém průmyslu. Ve svých textech se dělím o praktické rady týkající se výběru a servisu automobilů, diskutuji o novinkách v oboru a píšu o užitečných doplňcích.

Dent cars