Blagdan koji ne poznaje granice, osim u ovim zemljama
Božić je jedna od najprepoznatljivijih proslava na svijetu. Svakog prosinca milijuni ljudi, uključujući i nas Hrvate, pripremaju svoje domove, kite borove i organiziraju obiteljska okupljanja. Svjetla i božićne pjesme daju ritam gradovima širom kontinenata u proslavi koja kombinira tradiciju i obitelj. Ipak, prema pisanju svjetskih medija, postoje zemlje gdje Božić ne samo da je odsutan, već je i izričito zabranjen.
U tim je državama izlaganje božićnog ukrasa ili pjevanje blagdanske pjesme opasna aktivnost koja može značiti suočavanje sa strogim sankcijama, globama, pa čak i zatvorom. Razlozi za ove zabrane najčešće su ideološke, kulturne ili religiozne prirode, jer tamošnje vlasti Božić vide kao strani utjecaj nespojiv s nacionalnim identitetom.
Sjeverna Koreja: Blagdan kao politička prijetnja
U Sjevernoj Koreji Božić je praktički iskorijenjen iz javnog života 2016. godine. Režim je zabranio bilo kakva okupljanja koja uključuju glazbu ili alkohol, što se smatra nespojivim s državnim projektom. Iako tamošnji ustav formalno spominje slobodu vjeroispovijesti, proslava kršćanskih obreda u javnosti je nemoguća.
Za vlasti u Pjongjangu, ukrašeni bor nije običan ukras, već gesta političkog prkosa. Kazne uključuju pritvor i zatvor, a nadzor nad stanovništvom se pojačava upravo tijekom prosinca. Nema božićnih pjesama na ulicama niti razmjene darova; bilo kakav blagdanski duh ostaje isključivo u najdubljoj privatnosti, ako se uopće i prakticira.
Brunej i Tadžikistan: Stroga pravila i zaštita tradicije
Brunej od 2014. godine strogo primjenjuje šerijatsko pravo, što je dovelo do zabrane javne proslave Božića čak i za strane državljane. Vlasti smatraju da ukrasi i blagdanski pozdravi mogu narušiti lokalne običaje. Kazne za kršenje ovih pravila su visoke, a proslave su dopuštene samo unutar četiri zida, uz maksimalnu diskreciju.
Slična je situacija i u Tadžikistanu. Nakon raspada Sovjetskog Saveza, ova je zemlja eliminirala praznike koji nisu povezani s većinskom islamskom tradicijom. Od 2015. godine Božić je zabranjen u školama, uredima i javnim prostorima. Zabranjeni su likovi poput Djeda Mraza, božićna drvca i vatrometi pod argumentom očuvanja nacionalnog identiteta.
Somalija i Kina: Od potpune zabrane do ideološkog nadzora
U Somaliji je proslava Božića zabranjena 2015. godine jer se smatra prijetnjom kulturi i sigurnosti zemlje. Strancima je dopušteno slaviti u privatnosti, ali bilo kakva vanjska manifestacija je strogo kažnjiva. S druge strane, u Kini situacija varira po regijama. Dok je u nekim urbanim centrima Božić prisutan kao komercijalni događaj, u regijama s jačim ideološkim kontrolama vlasti sankcioniraju proslave, tvrdeći da one odvlače mlade od kineskih običaja.
Bez obzira na geografsku udaljenost, ove zemlje dijele zajednički stav: blagdanski simboli vide se kao prijetnja poretku, podsjećajući nas koliko je sloboda proslave, koju mi u Hrvatskoj često uzimamo zdravo za gotovo, zapravo dragocjena.
