Energetska neravnoteža našeg planeta
Stalni porast energetske neravnoteže Zemlje postavlja važna pitanja o čimbenicima koji pokreću trenutno globalno zagrijavanje. Ovaj parametar, koji mjeri razliku između sunčeve energije koju planet apsorbira i one koju vraća u svemir, potvrđuje se kao ključni pokazatelj evolucije klime i brzine kojom se akumulira toplina.
Tradicionalno, dio rada znanstvenika bio je usmjeren na ulogu aerosola – čestica u suspenziji koje dolaze iz prirodnih i ljudskih izvora – u mijenjanju ove energetske bilance. Međutim, nova studija objavljena u časopisu Science Advances, koju su proveli istraživači sa Sveučilišta u Miamiju, analizirala je dva desetljeća satelitskih promatranja kako bi utvrdila stvarni utjecaj ovih čestica na klimu.
Što kažu podaci o zagrijavanju?
Prema studiji, Zemlja je doživjela konstantan porast energetske neravnoteže tijekom posljednja dva desetljeća. To znači da planet apsorbira više energije nego što je oslobađa u svemir, prvenstveno zato što ulazi više sunčeve svjetlosti, a ne zbog značajnog smanjenja količine topline koju planet emitira.
- Između 2003. i 2023. godine, planet je akumulirao oko 0,51 vata više po metru kvadratnom svako desetljeće.
- Glavni uzrok je veća apsorpcija sunčevog zračenja.
- Toplinsko zračenje koje Zemlja vraća u svemir ostalo je gotovo nepromijenjeno.
Mnogi su ranije vjerovali da čišći zrak (manje zagađenja aerosolima) objašnjava ovaj porast jer manje čestica znači manje odbijanja svjetlosti. Međutim, rezultati pokazuju da se promjene u aerosolima uvelike kompenziraju između sjeverne i južne hemisfere.
Prirodni fenomeni i uloga oblaka
Dok je na sjevernoj hemisferi došlo do smanjenja zagađujućih čestica zbog strožih zakona o kvaliteti zraka, na južnoj hemisferi dogodilo se suprotno. Prirodni događaji, poput katastrofalnih šumskih požara u Australiji (2019.-2020.) i erupcije vulkana Hunga Tonga–Hunga Ha’apai 2022. godine, ispustili su goleme količine aerosola u atmosferu, čime je uravnotežen globalni učinak.
„Razumijevanje ovog hemisfernog 'čina uravnoteženja’ pomaže društvu da se usredotoči na prave sile iza globalnog zagrijavanja – promjene u ponašanju oblaka povezane sa zagrijavanjem površine i prirodnu klimatsku varijabilnost”, izjavio je Chanyoung Park, glavni autor studije. Znanstvenici zaključuju da nedavni porast topline dolazi iz smanjene refleksivnosti oblaka, a ne prvenstveno zbog smanjenja zagađenja zraka, što je ključno saznanje za buduće klimatske politike i preciznije informiranje javnosti u Hrvatskoj i svijetu.
