Visoke temperature koje donosi ljeto, posebno tijekom blagdanskih slavlja na kraju godine, zahtijevaju posebnu pažnju pri rukovanju i konzumaciji namirnica. Toplina pospješuje razmnožavanje bakterija koje mogu uzrokovati trovanja, zbog čega sigurnost hrane u Hrvatskoj postaje ključan aspekt očuvanja zdravlja u ovom razdoblju.
Izbjegavanje bolesti ovisi o jednostavnim, ali bitnim praksama poput ispravnog konzerviranja, higijene i odabira odgovarajućih sastojaka. Usvajanje ovih navika omogućuje uživanje u proslavama i toplim danima bez rizika po zdravlje.
Čimbenici koji povećavaju rizik od trovanja hranom
Prema savjetima stručnjaka za sigurnost hrane, porast temperature ubrzava rast bakterija kao što su Salmonella, Escherichia coli i Clostridium botulinum. Ovi patogeni uzrokuju bolesti koje se prenose hranom, definirane kao infekcije ili intoksikacije proizašle iz konzumacije vode ili hrane kontaminirane mikroorganizmima ili toksinima.
Simptomi koji se najčešće povezuju s ovim stanjima uključuju proljev, povraćanje, povišenu temperaturu i bol u trbuhu. Najveći rizik u Hrvatskoj postoji za djecu, starije osobe, trudnice i imunokompromitirane osobe, koje zahtijevaju poseban oprez pri rukovanju namirnicama.
Temeljne preporuke za smanjenje rizika
Hrvatski stručnjaci ističu niz mjera za izbjegavanje trovanja. Među njima se ističe potreba za održavanjem hladnog lanca: „Meso, mliječne proizvode, jaja i ribu čuvajte na temperaturi nižoj od 5 °C. Ne ostavljajte hranu izvan hladnjaka dulje od dva sata”. Ako hranu nosite na izlet ili proslavu na otvorenom, obavezno koristite prijenosne hladnjake s dovoljno leda.
Druga ključna mjera je osiguravanje potpune termičke obrade: „Meso, perad, riba i jaja moraju biti dobro kuhani ili pečeni. Tijekom ljeta je bolje biti siguran nego konzumirati polusirove namirnice”. Time se eliminiraju mikroorganizmi koji mogu preživjeti u nedovoljno obrađenoj hrani.
Higijena i unakrsna kontaminacija
Potrebno je paziti i na unakrsnu kontaminaciju do koje dolazi upotrebom istih dasaka ili pribora za sirove i kuhane namirnice bez prethodnog pranja. Savjetuje se korištenje različitih dasaka za rezanje, kao i temeljito pranje ruku i radnih površina nakon rukovanja sirovim namirnicama.
Što se tiče kupovine, preporučuje se prvo kupovati neperive proizvode, a meso, ribu, mliječne proizvode i smrznutu hranu ostaviti za sam kraj. Odmah po dolasku kući, te namirnice treba pohraniti u hladnjak ili zamrzivač.
Prehrana prilagođena ljetu
Tijekom ljeta tijelo treba manje energije za održavanje temperature, stoga je prikladno birati lagane obroke manje kalorijske gustoće. Hrvatski nutricionisti preporučuju smanjenje unosa zasićenih masti iz crvenog mesa i suhomesnatih proizvoda, jer oni zahtijevaju veći probavni napor i mogu povećati osjećaj topline u tijelu.
Ključ je u povećanju unosa vode, vlakana i nemasnih proteina poput ribe i piletine bez kože, ili biljnih izvora poput leće i slanutka. Voće i povrće poput lubenice, jagoda, paprike i tikvica dodaju boju i hidrataciju vašem stolu, pružajući tijelu potrebne vitamine i minerale za borbu protiv vrućina.
U slučaju bilo kakve sumnje u ispravnost hrane ili kvalitetu vode, stručnjaci savjetuju prioritet dati higijeni i kontroli temperature, jer su to najsigurniji načini za izbjegavanje komplikacija tijekom ljetnih mjeseci.
