Povijesni kraj nakon četiri stoljeća
U Danskoj službeno završava cijelo jedno povijesno razdoblje. Od 30. prosinca 2025. godine nacionalna poštanska služba prestaje s dostavom običnih pisama, čime se stavlja točka na gotovo 400 godina dugu povijest papirnate korespondencije u toj zemlji.
Razlog za ovu odluku nije ni ekonomska kriza ni reforma, već potpuna digitalizacija društva. Prema podacima vlasti, čak 97 % stanovnika Danske danas koristi isključivo internetske usluge za komunikaciju s državom, poduzećima i međusobno. Volumen tradicionalne pošte posljednjih je godina pao na minimalne razine i nastavlja ubrzano opadati.
Zašto pisma više nisu potrebna?
Elektronički dokumenti, digitalni potpisi, državni portali i aplikacije za razmjenu poruka zapravo su istisnuli papirnata pisma iz svakodnevice. Računi, obavijesti, službene odluke – sve je davno prešlo u digitalni oblik. Održavanje goleme infrastrukture radi simbolične količine pisama postalo je ekonomski potpuno besmisleno.
Vlasti priznaju: papirnata pošta jednostavno je izgubila bitku s digitalnom stvarnošću.
Što će se dogoditi s pismima u budućnosti?
Važno je napomenuti da se ne uvodi potpuna zabrana pisama. Fizičko pismo i dalje će biti moguće poslati putem privatnog operatera Dao, koji će preuzeti dostavu korespondencije. Štoviše, država jamči da će, ako Dao iz bilo kojeg razloga prestane s radom, dostava pisama biti osigurana putem novog operatera.
Dakle, papirnata pošta ne nestaje u potpunosti – ona samo mijenja svoj status, pretvarajući se iz nužnosti u luksuz ili tradiciju.
Pismo kao gesta, a ne potreba
Zanimljivo je da se u samoj Danskoj fizička pisma već nazivaju „antidigitalnom gestom”. Papirnato pismo postaje nešto osobno, rijetko i gotovo simbolično – znak posebne pažnje, a ne standardan način komunikacije. Stručnjaci to uspoređuju s vinilnim pločama ili analognom fotografijom: nije masovno, ali ima posebnu emotivnu vrijednost.
Znak za cijelu Europu?
Odluka Danske već se naziva presedanom za druge zemlje. Mnoge poštanske službe u Europi, uključujući i one u našem susjedstvu, suočavaju se sa sličnim izazovima – padom volumena pisama i stalnim rastom troškova. Danski korak mogao bi biti prvo službeno priznanje da klasična pošta više nije osnovna javna usluga.
Nakon četiri stoljeća papirnate povijesti, Danska bira budućnost. Ovaj potez jasno pokazuje: svijet je definitivno zakoračio u digitalnu eru, čak i tamo gdje su se tradicije činile nepokolebljivima.
