Pčele i ose obavljaju brojne ekološke funkcije, osobito oprašivanje biljaka i hranjenje vrtnim štetočinama. No, sada kada su dani postali hladni, mnogi se u Hrvatskoj pitaju: kamo su nestali ovi kukci? Odgovor na ovo pitanje dali su stručnjaci entomolozi, objašnjavajući fascinantne strategije preživljavanja ovih malih bića.
Socijalna struktura diktira sudbinu
Način na koji ovi kukci preživljavaju zimu ovisi o njihovoj vrsti i socijalnoj strukturi. Mogu prezimiti u kolonijama ili pojedinačno, kao ličinke ili odrasle jedinke. Stručnjaci dijele ove kukce u dvije osnovne kategorije: socijalne kukce koji žive u koloniji s maticom (poput medonosnih pčela, bumbara i stršljena) te samotne pčele i ose (poput pčela drvarica ili zemljanih osa).
Kod vrsta sa socijalnom strukturom, kolonija obično ugiba nakon nekoliko jakih mrazova, osim tek oplođene matice. Kako bi preživjela zimu, matica pronalazi toplo sklonište, a u proljeće se ponovno pojavljuje i počinje stvarati novu koloniju ispočetka. To je ciklus koji se svake godine ponavlja u našim krajevima.
Kako pčele održavaju toplinu?
Medonosne pčele imaju poseban mehanizam. Kako bi zaštitile sebe i maticu od hladnoće, pčele vibriraju i kontrahiraju mišiće koji pokreću krila, proizvodeći tako toplinu. One se stalno izmjenjuju – s vanjskog ruba klupka prelaze unutra, kako niti jedna pčela ne bi predugo ostala na hladnoći.
S druge strane, bumbari imaju drugačiju strategiju. Njihova kolonija također ugiba kasno u jesen, osim novooplođene matice. Ona zimu provodi u otpalom lišću, pukotinama ili ispod zemlje, čekajući prve zrake proljetnog sunca.
Što je s osama?
Životni ciklus osa sličan je pčelinjem. Socijalne ose obično ugibaju dolaskom hladnoće, dok oplođena matica prezimljuje na zaštićenom mjestu – ispod kore drveća, u trupcima ili čak na tavanima kuća u Hrvatskoj. Samotne ose preživljavaju zimu u stadiju ličinke u podzemnim rupama ili šupljim stabljikama biljaka.
Kako možemo pomoći ovim korisnim kukcima?
Budući da su ovi kukci neophodni za zdrav ekosustav u našim vrtovima, možete im pomoći da prežive zimu tako da dio dvorišta ostavite u prirodnom stanju. Otpalo lišće pruža zaklon i dodatnu toplinsku izolaciju za vrste koje prezimljuju pod zemljom. Također, u proljeće vrijedi odgoditi temeljito čišćenje vrta kako biste pčelama i osama dali priliku da se sigurno probude iz hibernacije.
Znanstvenici primjećuju da klimatske promjene utječu na ritmove svih kukaca, pa tako i bubamara, koje se također moraju prilagođavati novim uvjetima i tražiti sigurnija skloništa pod korom drveća ili u dubokim pukotinama. Očuvanje njihova prirodnog staništa ključno je za ravnotežu u prirodi.
