Božić na 400 kilometara visine
Božić u orbiti izgleda drugačije nego u hrvatskom domu, ali smisao blagdana ostaje isti. Nekoliko stotina kilometara iznad Zemlje, astronauti pokušavaju zadržati dašak normalnosti, zajednički večerati, razgovarati s voljenima i na trenutak usporiti tempo. Kako doista izgledaju blagdani na Međunarodnoj svemirskoj postaji (ISS)?
Dok u hrvatskim domovima počinje mirisati blagdanska trpeza, a ispod bora se pojavljuju darovi, stotinama kilometara iznad naših glava traje uobičajen radni dan. ISS kruži oko Zemlje na visini od oko 400 kilometara, čineći jedan krug otprilike svakih 90 minuta. To znači da astronauti vide izlazak i zalazak Sunca čak šesnaest puta u jednom danu. Pa ipak, unatoč toj orbitalnoj jurnjavi, Božić stiže i tamo. Blagdane svake godine obilježava posada, njihove obitelji i zemaljsko osoblje.
Kalendar i tradicija u orbiti
U ovom posebnom vremenu, posada može računati na određeno smanjenje obveza, uzimajući u obzir kulturne i religijske razlike. Astronauti katoličke ili protestantske vjeroispovijesti slave Božić prema gregorijanskom kalendaru, dok pravoslavni astronauti koriste julijanski kalendar. Zahvaljujući tome, događa se da posada simbolično slavi blagdane više puta, najčešće birajući 25. prosinca ili 7. siječnja.
Blagdani na ISS-u su vrijeme predaha i kontakta s obitelji. Iz očitih razloga, Božić na postaji izgleda sasvim drugačije nego na Zemlji. Nema tradicionalne Badnje večeri s bakalarom ili odlaska na polnoćku, iako ponekad bude zajedničkog pjevanja božićnih pjesama. Astronauti, kao i svi ostali, imaju potrebu za normalnošću i svakodnevnicom, što jasno naglašavaju u svojim izvještajima.
Božićno drvce i blagdanska trpeza bez gravitacije
Iako je ISS međunarodni projekt, Božić se izvan Zemlje slavio i ranije. Sedamdesetih godina prošlog stoljeća, astronauti na postaji Skylab izrađivali su improvizirane ukrase od onoga što su imali pri ruci. Od 2000. godine, kada je ISS postao stalno naseljen, blagdanski motivi pojavljuju se redovito. Neizostavan element je i božićno drvce. Naravno, to nije pravo stablo, već malo, lagano umjetno drvce bez lampica i elemenata koji bi mogli predstavljati opasnost u orbiti. Često su ukrasi pričvršćeni čičak-trakom kako ne bi lebdjeli u bestežinskom stanju.
Jedan od najvažnijih elemenata blagdana je hrana. Na ISS-u se obroci pripremaju na Zemlji i šalju u orbitu opskrbnim brodovima. Većina ih je liofilizirana, odnosno dehidrirana u procesu vakuumskog sušenja. Za blagdane astronauti često dobivaju posebne porcije poput purice, krumpira, umaka od brusnica, dimljenog lososa i regionalnih slastica. Zajednički obrok, unatoč ograničenjima, služi istoj svrsi kao i na Zemlji – to je trenutak razgovora i zajedništva.
Rad i nostalgija stotinama kilometara od doma
Božić na ISS-u ne znači potpuni prekid rada. Postaja je složen tehnički sustav koji mora funkcionirati bez prestanka. Primjerice, na Badnjak 2013. godine, astronauti su izveli svemirsku šetnju kako bi popravili sustav hlađenja. To pokazuje da je sigurnost misije uvijek na prvom mjestu. Ipak, blagdani su obično mirniji, a posada ima više vremena za video-pozive s obitelji i opuštanje u modulu Cupola, promatrajući naš planet odozgo. Kako su istaknuli mnogi astronauti, pogled na Zemlju iz ove perspektive često produbljuje vjeru i potiče na razmišljanje o nečem većem od svakodnevice.
