Opseg bedra rijetko se pojavljuje u razgovorima o prevenciji jer se češće povezuje s krojačkim metrom nego s medicinom. Pa ipak, upravo su bedra i stražnjica „motor” svakodnevnog kretanja: pomažu nam ustati sa stolca, penjati se stepenicama, održavati ravnotežu i štite nas od padova.
Kada se mišići u ovom području smanje, tijelo gubi rezerve snage, a mi to često primijetimo tek kada obične aktivnosti počnu zahtijevati napor. Zbog toga se sve više ističe da mjerenje bedra možda nije toliko pitanje izgleda, koliko signal u kakvom je stanju naš „mišićni kapital”.

Što kažu istraživanja?
Dokazuju to i znanstvene studije. Jednu od njih proveli su danski istraživači Berit L. Heitmann i Peder Frederiksen, a rezultati su objavljeni u časopisu BMJ. Bila je to prospektivna kohortna studija temeljena na nasumičnom uzorku odraslih sudionika danskog projekta MONICA: 1436 muškaraca i 1380 žena pregledanih u razdoblju 1987.-1988. (mjereni su, između ostalog, opseg bedra, struka i bokova te sastav tijela). Sudionici su potom praćeni tijekom 10 godina radi učestalosti kardiovaskularnih i koronarnih bolesti te 12,5 godina radi ukupne smrtnosti.
Zaključci su bili da je mali opseg bedra povezan s većim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, koronarne bolesti srca i većom ukupnom smrtnošću kod žena i muškaraca. Autori su opisali i prag učinka: rizik je bio znatno veći ispod otprilike 60 cm, dok iznad te vrijednosti nisu primijećene dodatne koristi od većeg opsega.
Ove su ovisnosti ostale postojane čak i nakon uzimanja u obzir abdominalne i opće pretilosti, načina života te klasičnih čimbenika rizika (poput krvnog tlaka i lipida). Istraživači su sugerirali da nepovoljan signal „malih bedara” može proizaći iz premale količine mišića u tom području.

Zašto baš bedra?
Zato što su bedra i stražnjica najveće mišićne skupine u tijelu. Odgovorni su za ustajanje, hodanje i održavanje ravnoteže. Kada oslabe, gubimo ne samo snagu, već i sigurnost. Što je još gore, gubitak mišićne mase nogu često se događa tiho. Organizam dugo kompenzira prebacujući napor na druge dijelove, sve dok jednog dana obične stepenice ne postanu zamorne, a šetnja kraća nego prije.
Što najbrže oslabljuje bedra?
Sjedilački način života i nedostatak vježbi snage su klasika, ali svoj doprinos daju i restriktivne dijete, neredovita prehrana i dugotrajni stres. Mišići su energetski skupi, pa kod kroničnog deficita organizam rado ograničava ono što smatra manje potrebnim. Svoju ulogu igraju i hormoni: kod žena pad estrogena u razdoblju perimenopauze, a kod muškaraca opadajuća razina testosterona.
Kako poboljšati stanje?
Stručnjaci sve više naglašavaju da snaga nogu u velikoj mjeri određuje samostalnost u starijoj dobi. Umjesto lova na centimetre, bolje je zapitati se o funkciji: ustajete li bez boli sa stolca, možete li napraviti nekoliko kontroliranih čučnjeva i održati ravnotežu na jednoj nozi barem desetak sekundi.
Ako odgovori nisu zadovoljavajući, najčešće pomaže dvojac: kretanje i prehrana.
- Redoviti trening snage: Vježbe s vlastitom težinom ili utezima koje aktiviraju donji dio tijela grade mišiće tamo gdje su najpotrebniji.
- Svakodnevne navike: Korištenje stepenica umjesto dizala.
- Pravilna prehrana: Dijeta s odgovarajućim unosom proteina štiti mišiće od razgradnje.
U konačnici, vrijedi pravilo: „ne centimetri, već funkcija”. Ako su noge snažne i stabilne, opseg bedra je samo nuspojava zdravog stila života. Ako vas nešto brine, mjerenje shvatite kao poticaj na akciju ili konzultaciju s liječnikom, a ne kao razlog za paniku.
Sadržaj u našim servisima služi u informativno-edukativne svrhe i ne zamjenjuje liječničku konzultaciju. Prije donošenja zdravstvenih odluka, posavjetujte se sa stručnjakom.
