Kojom rukom pišete i listate vijesti na svom telefonu? S vjerojatnošću od oko 90%, to je desna ruka. S druge strane, samo 10-15% ljudi u svijetu su ljevaci. Iako se taj udio razlikuje ovisno o konkretnoj zajednici, ljevorukost ne prevladava ni u jednom kutku planeta, pa tako ni među nama u Hrvatskoj.
Zašto su većina ljudi dešnjaci – objasnili su Paul Rodway, viši predavač psihologije na Sveučilištu u Chesteru, i Clyde Francks, profesor genomike mozga na Institutu Max Planck, za Popular Science.
Prirodna sklonost ili utjecaj okoline?
Okruženje u kojem dijete odrasta igra određenu ulogu u odabiru dominantne ruke. U nekim azijskim, arapskim i afričkim zemljama lijeva ruka se smatra „nečistom”, pa se tamo pomoću ograničenja i kazni djeca prisiljavaju postati dešnjaci. Ali čak i u društvima gdje takvih predrasuda nema, ljevaci ostaju manjina.
Znanstvenici vjeruju da sklonost davanju prednosti jednoj ruci počinje još u majčinoj utrobi. Prema riječima Clydea Francksa, ultrazvučna istraživanja pokazala su da do 10. tjedna trudnoće većina fetusa više pomiče desnu ruku nego lijevu. A od 15. tjedna – sišu desni palac, a ne lijevi.
„Vjerojatno je desnorukost rezultat ranog razvoja mozga, kodiranog u genomu”, kaže znanstvenik. Također, istraživanje je pokazalo da deseci gena (možda do 40) igraju ulogu u formiranju dominantne ruke. Često oni oblikuju preferenciju upravo za desnu.
„Smatramo da većina slučajeva ljevorukosti nastaje zbog slučajnih varijacija tijekom embrionalnog razvoja mozga, bez konkretnih genetskih ili okolišnih utjecaja. Na primjer, kolebanja koncentracije određenih molekula”, napominje Francks.
Desnorukost – evolucijska prednost?
Prema mišljenju nekih znanstvenika, desnorukost je našim precima pružala prednost. Jedna teorija povezuje dominaciju jedne ruke s upotrebom alata i prijenosom vještina kretanja s generacije na generaciju. Tako se u istraživanju iz 2011. godine navodi da su ljudi barem pola milijuna godina davali prednost desnoj ruci za korištenje alata.
Međutim, Paul Rodway i njegovi kolege predložili su drugu teoriju: desnorukost je povezana s oružjem. „Susrevši se s protivnikom, dešnjak će vjerojatnije zabosti nož u lijevu stranu prsnog koša, gdje se nalazi veći dio srca. Dakle, recimo, tijekom srednjovjekovnog dvoboja dešnjak vjerojatno ima više šansi ubiti protivnika nego ljevak”, objasnio je znanstvenik.
Ipak, i ljevaci su mogli imati svoje prednosti. Takvih je ljudi manje, pa je njihove pokrete teže predvidjeti zbog njihove rijetkosti. To može biti korisno u borbi ili sportu. „S takvim suprotnim prednostima i nedostacima, evolucija često postiže ravnotežu. Upravo se to vjerojatno dogodilo s omjerima ljevaka i dešnjaka u populacijama. Ipak, potrebna su dodatna istraživanja”, zaključio je Rodway.
Podsjetimo, znanstvenici su pronašli vjerojatni uzrok ljevorukosti koji leži u neobičnim varijacijama kodiranja jednog od gena.
