Otkriće koje oduzima dah: Kineska „autocesta” iz 3. stoljeća prije Krista
Arheolozi u Kini postigli su izvanredan uspjeh otkrivši dionicu od 13 kilometara legendarne „Ravne ceste Qin”. Ovaj se pothvat smatra jednim od najambicioznijih infrastrukturnih projekata drevnog svijeta, a njegova preciznost i danas izaziva divljenje stručnjaka.
Ova cesta neraskidivo je povezana s razdobljem vladavine prvog kineskog cara, Qin Shi Huang-dija, koji je vladao od 221. do 210. godine prije nove ere. Povijesni izvori navode da je izgradnja ove goleme magistrale trajala svega pet godina, neposredno nakon što su razjedinjene kineske zemlje ujedinjene u moćno carstvo.
Vojna i administrativna moć kroz inženjerstvo
U to je vrijeme ovaj put obavljao funkciju svojevrsne brze autoceste od državnog značaja. Omogućavao je carskom dvoru učinkovit vojni i administrativni nadzor nad ogromnim sjevernim teritorijima. Ono što ovu cestu čini posebnom jest njezino trasiranje: prolazila je kao gotovo ravan koridor kroz planine, doline i visoravni, potpuno zanemarujući prirodne obrise krajolika radi postizanja maksimalne brzine kretanja.
- Brzina: Izgrađena u samo pet godina.
- Geometrija: Ravne linije bez obzira na teren.
- Svrha: Vojna logistika i kontrola granica.
Kineski arheolozi već gotovo 80 godina pokušavaju rekonstruirati točnu rutu Ravne ceste Qin, no veliki dio nje izgubljen je tijekom tisućljeća zbog erozije, poljoprivrede i širenja gradova. Novoopisana dionica od 13 kilometara pruža rijetke fizičke dokaze o inženjerskom majstorstvu tog vremena. Stručnjaci su pronašli poravnate površine i slojeve nabijene zemlje koji pokazuju kako su graditelji epohe Qin nametali strogi geometrijski red surovom reljefu.
Drevne kronike slikovito opisuju razmjere ove gradnje, navodeći da su radnici doslovno „zasipali doline i sjekli planine” kako bi stvorili ravan koridor od sjevera prema jugu. Ovakvi pronalasci podsjećaju nas koliko su Hrvati, kao i ljudi diljem svijeta, oduvijek bili fascinirani velikim pothvatima koji prkose prirodi.
