Arheolozi i lingvisti i dalje lome glave nad dešifriranjem niza drevnih sustava pisma koji, unatoč nevjerojatnom napretku tehnologije, ostaju zagonetka do današnjih dana. Stručnjaci vjeruju da ovi zapisi kriju priče o naprednim civilizacijama čiju komunikaciju još uvijek ne možemo razumjeti.
Intelektualna slagalica prošlosti
„Ovo je intelektualna zagonetka toliko složena da je ni najsvjetliji umovi ne mogu riješiti. Takvi pisani zapisi daju nam pristup kulturi koja je davno nestala”, objašnjava Svenja Bonnmann, stručnjakinja za povijesno-usporednu lingvistiku sa Sveučilišta u Kölnu. Njezina su istraživanja usredotočena na epi-olmečki sustav pisma koji se nekada koristio na južnoj obali Meksika, a koji zbog malog broja tekstova i neodređenog konteksta ostaje gotovo nemoguć za dešifriranje.
Popis 7 drevnih pisama koja su i dalje enigma
- Pismo civilizacije doline Inda: Poznato i kao harapska civilizacija (današnja sjeverozapadna Indija i Pakistan). Simboli se nalaze na pečatima i keramici, ali u vrlo kratkim nizovima, zbog čega se još raspravlja radi li se o pravom jeziku ili samo sustavu simbola.
- Rongorongo: Pismo pronađeno na Uskršnjem otoku (Čile). Sastoji se od glifa koji prikazuju ptice, ljude i ornamente na drvenim pločicama.
- Kretski hijeroglifi i Linearno A: Dok je Linearno B (rani oblik grčkog) dešifrirano, ova dva pisma minojske civilizacije s Krete i dalje su tajna.
- Disk iz Faistosa: Glineni predmet sa spiralnim simbolima pronađen na Kreti početkom 20. stoljeća. Datira iz 1700. godine pr. Kr. i unatoč brojnim pokušajima, nitko ga nije uspio pročitati.
- Etruščanski jezik: Iako je pismo čitljivo jer potječe iz grčkog, sam jezik u središnjoj Italiji nema poznatih srodnika, što otežava razumijevanje napisanog.
- Proto-elamsko pismo: Najranija poznata tradicija pisanja u regiji današnjeg Irana. Natpisi podsjećaju na administrativne bilješke, ali jezik ne pripada nijednoj poznatoj obitelji.
- Epi-olmečko pismo: Korišteno u drevnom Meksiku, karakterizira ga premalen broj sačuvanih artefakata za ozbiljniju analizu.
Zašto nam je potreban novi „Kamen iz Rosette”?
Glavni problem ovih pisama je nedostatak ekvivalenta kamenu iz Rosette – artefakta na kojem se isti tekst pojavljuje na više različitih pisama, što je svojedobno omogućilo dešifriranje egipatskih hijeroglifa. Bez takvog ključa, simbole je gotovo nemoguće povezati sa zvukovima ili konkretnim riječima.
Ipak, Bonnmann napominje da dešifriranje nije nemoguće ako postoji kontinuitet s povijesnim imenima vladara ili bogova. „Uvijek radite s fragmentima ili isječcima prošlosti”, zaključuje znanstvenica, naglašavajući da je ključni faktor mogućnost svrstavanja jezika u poznatu jezičnu obitelj, bez čega nema gramatičkih modela na kojima bi se temeljilo istraživanje.
