Kada se rezervoar veličine manjeg mora napuni, zakoni fizike bilježe svaku promjenu. NASA-ini znanstvenici izračunali su da akumulacija do 40 kubnih kilometara vode iza kineske brane Tri sutjeske (Three Gorges Dam) preraspodjeljuje masu i utječe na Zemljin moment inercije. Rezultat je mikroskopski, ali mjerljiv: pomak polova od otprilike dva centimetra i produljenje dana za oko 0,06 mikrosekundi.
Inženjersko čudo ili planetarni utjecaj?
Brana Tri sutjeske, smještena u pokrajini Hubei uz kinesku rijeku Jangce, kolosalan je pothvat modernog inženjerstva. S dužinom od 2.335 metara i visinom od 185 metara, te kapacitetom zadržavanja 40 milijardi tona vode, ona predstavlja najveću hidroelektranu na svijetu. No, može li njezin masivni rezervoar doista utjecati na sam planet? Prema podacima NASA-e, ova brana doista blago usporava Zemljinu rotaciju.
Znanost iza tvrdnje
Kako brana može utjecati na rotaciju Zemlje? Odgovor leži u fizici, točnije u momentu inercije. Zamislite umjetničkog klizača koji se vrti: kada privuče ruke uz tijelo, vrti se brže, a kada ih raširi, usporava. Punjenjem brane Tri sutjeske milijardama tona vode, masa se preraspodjeljuje i pomiče malo dalje od osi rotacije, što uzrokuje neznatno sporiju vrtnju Zemlje. NASA procjenjuje da bi ova preraspodjela mogla pomaknuti polove za oko 2 cm i produljiti dan za sitnih 0,06 mikrosekundi.
Ovaj fenomen nije bez presedana. Primjerice, katastrofalni potres u Indijskom oceanu 2004. godine, koji je izazvao razorni tsunami, preraspodijelio je Zemljinu masu dovoljno da skrati dan za otprilike 6,8 mikrosekundi. Ipak, činjenica da ljudske aktivnosti ulaze u ovu jednadžbu na tako dubokoj razini potiče na razmišljanje.
Koliko je ova promjena značajna?
U usporedbi s prirodnim silama, utjecaj brane Tri sutjeske može se činiti zanemarivim, jedva primjetnim u dugoj povijesti Zemljine rotacije. Međutim, njezina važnost leži u onome što otkriva: ljudske aktivnosti, bez obzira na to koliko se činile malima na planetarnoj skali, stvaraju mjerljive učinke. Ako to usporedimo s tekućim topljenjem polarnih ledenih kapa, koje također preraspodjeljuje masu planeta, vidimo planet pod stalnim pritiskom. Znanstvenici su čak raspravljali o tome hoće li takvi pomaci jednog dana zahtijevati dodavanje ili ukidanje prijestupne sekunde kako bismo uskladili naše satove s kretanjem planeta.
Širi kontekst i budućnost
Dok širimo svoj doseg infrastrukturom poput ove, moramo se suočiti s implikacijama na široj razini. Iako ovaj rezervoar opskrbljuje milijune domova obnovljivom energijom, on istovremeno naglašava koliko su ljudska aktivnost i prirodni procesi postali neraskidivo isprepleteni. Diljem svijeta planiraju se slični projekti, od kojih svaki na svoj način pomiče osjetljivu ravnotežu Zemlje. Ovi događaji služe nam kao podsjetnik na naš golem utjecaj na planet koji nazivamo domom.
