Kraj ere fotografiranja iz dubokog svemira
Završni portret koji je snimio Voyager, milijardama kilometara udaljen od Sunca, prikazuje poravnate planete i označava kraj misija kamera 1990. godine. To ostaje jedini ikada napravljen pokušaj fotografiranja Sunčevog sustava s njegovih samih vanjskih granica. Posljednji pogled sondi Voyager na naš planetarni susjed dogodio se između 1989. i 1990. godine, kada su kamere isključene radi uštede energije, što je rezultiralo jedinstvenim portretom snimljenim sa 6 milijardi kilometara udaljenosti od Sunca.
Postupno gašenje znanstvenih instrumenata
Svemirske letjelice Voyager, lansirane prije nekoliko desetljeća, prolaze kroz postupno gašenje instrumenata kako bi se produljilo prikupljanje znanstvenih podataka u vanjskim regijama Sunčevog sustava. U ožujku je misija deaktivirala eksperiment podsustava kozmičkih zraka Voyagera 1 i instrumente za niskoenergetske nabijene čestice Voyagera 2, slijedeći NASA-inu strategiju prioriteta energije.

Zanimljivosti iz svijeta znanosti:
- U Kini je iskopan primitivni morski gmaz s izuzetno dugim vratom i 42 vratna kralješka iz razdoblja srednjeg trijasa.
- Interstelarni komet 3I/ATLAS prošao je kroz Sunčev sustav na udaljenosti od 270 milijuna kilometara od Zemlje, što je zabilježila NASA-ina sonda Parker Solar Probe.
- Znanstvenici su spustili lešinu krave na dubinu od 1.629 metara u Južnom kineskom moru, što je privuklo osam morskih pasa i otkrilo dosad neviđeno ponašanje pri hranjenju.
- Najmanji autonomni roboti na planetu, veličine svega 200 mikrometara, već se samostalno kreću i obećavaju revoluciju u medicini, a njihova izrada košta tek nekoliko centi.
Kamere, koje se smatraju instrumentima s visokom potrošnjom energije, isključene su davno nakon što je Voyager 2 prošao pored Neptuna 1989. godine. Inženjeri su odlučili sačuvati energiju i memoriju računala za instrumente koji kontinuirano prikupljaju podatke o česticama i poljima u međuzvjezdanom prostoru.
Povijesni obiteljski portret
Prije potpunog gašenja, 14. veljače 1990., Voyager 1 je usmjerio svoje kamere natrag prema unutrašnjosti sustava i snimio seriju od 60 slika. Ovaj takozvani „Obiteljski portret Sunčevog sustava“ obuhvatio je Veneru, Zemlju, Jupiter, Saturn, Uran i Neptun poredane oko Sunca. Prema NASA-i, ovo je jedina serija slika koja prikazuje ove planete zajedno u takvoj konfiguraciji.

Blijeda plava točka i njezino značenje
Među svim slikama, najamblematičnija je postala fotografija Zemlje, poznata kao „Blijeda plava točka“ (Pale Blue Dot). Na njoj je naš planet prikazan kao sićušna točka suspendirana u zraci svjetlosti. Astronom Carl Sagan opisao je tu sliku kao zapis svih ljudskih bića koja su ikada postojala, podsjećajući nas na ljudsku krhkost i kolektivnu odgovornost da čuvamo naš jedini dom.
Danas se mogućnost ponovnog povezivanja kamera smatra gotovo nemogućom. Kontrolni softver je uklonjen, a zemaljska računala koja su obrađivala te slike više ne postoje. Ipak, sonde i dalje šalju dragocjene podatke s ruba Sunčevog sustava, mjereći barijeru od 30.000 do 50.000 Kelvina, čime njihovo znanstveno nasljeđe nastavlja živjeti.
