Oporavak kupovne moći i kretanje realnih plaća
Predviđa se da će rast realnih plaća u 2026. godini biti nešto veći nego u 2025. godini diljem Europe, no koje će regije ostvariti najbolje rezultate? Realne plaće u eurozoni uvelike su se oporavile od oštrog pada tijekom razdoblja visoke inflacije 2022. godine, navodi Europska središnja banka (ESB). Nominalne plaće rasle su brže od cijena, što znači da Hrvati i ostali građani Europe mogu bolje iskoristiti svoje prihode. Kao rezultat toga, realne plaće u eurozoni početkom 2025. blizu su razina zabilježenih prije skoka inflacije krajem 2021. godine.
Prognoze rasta za 2025. i 2026. godinu
Međunarodne organizacije poput OECD-a još nisu objavile svoja izvješća o plaćama po zemljama za 2025., no dostupna istraživanja daju jasne naznake trendova. Prema izvješću o trendovima plaća 2025.–26. tvrtke Employment Conditions Abroad (ECA), realne plaće porasle su diljem Europe u 2025. u gotovo svim ispitanim zemljama, a očekuje se da će se taj trend nastaviti i u 2026. godini.
Do kraja 2025., prema izvješću, realne plaće će porasti u 23 od 25 ispitanih europskih zemalja. Među najvažnijim trendovima izdvajaju se sljedeći:
- Turska: Predviđa se najsnažniji rast realnih plaća od 5,1 % u 2025. te čak 8,1 % u 2026. godini.
- Istočna Europa: Mađarska, Poljska, Češka i Bugarska bit će među skupinama s najvišim rastom.
- Velika četvorka: Francuska prednjači među najvećim gospodarstvima, a slijede je Njemačka, Italija i Ujedinjeno Kraljevstvo.
Zašto velika gospodarstva zaostaju?
ECA predviđa medijan rasta realnih plaća od 1,4 % u 25 zemalja u 2025. i 1,7 % u 2026. godini. Iako se predviđa opći rast, Ujedinjeno Kraljevstvo će i dalje bilježiti niži rast realnih plaća u usporedbi s prosjekom, ponajviše zbog očekivane više inflacije koja će nagrizati nominalna povećanja. Osim Ujedinjenog Kraljevstva, velika zapadnoeuropska gospodarstva poput Španjolske i Nizozemske također će nastaviti zaostajati za regionalnim prosjekom.
Izvješće napominje da se ove zemlje, unatoč popuštanju inflacije, i dalje suočavaju s problemima kao što su tromi rast produktivnosti, strogi fiskalni uvjeti i oprez poslodavaca u pogledu dugoročnih obveza prema plaćama. Općenito se predviđa da će istočnoeuropska gospodarstva ponovno nadmašiti svoje zapadne kolege, koristeći prednosti bržeg gospodarskog rasta i veće produktivnosti.
