Odlagalište rudarskog otpada Jankowice-Północ, smješteno u Poljskoj, postalo je središte fascinantnog eksperimenta koji kombinira mineralne i organske elemente kako bi potaknuo rast biljaka na potpuno neočekivanim mjestima. Ova inicijativa dio je šireg međunarodnog projekta koji nastoji obnoviti degradirana rudarska područja i vratiti im život.
Istraživači su detaljno proučili fizička i kemijska svojstva odlagališta prije nanošenja mješavine koja, prema njihovim riječima, može transformirati sterilna područja u prostore s gustom vegetacijom. Ovaj eksperiment fokusiran je na oporavak lokalnih ekosustava i prilagodbu biljnih vrsta ekstremnim uvjetima koji vladaju na postindustrijskim lokacijama.
Osim procjene ekološke održivosti eksperimentalnog supstrata, projekt uključuje i dugoročno praćenje posađenih vrsta. Cilj je identificirati one biljke koje se najbolje prilagođavaju surovom okruženju, čime bi se stvorili protokoli primjenjivi na sličnim odlagalištima diljem svijeta. Ova strategija ne samo da poboljšava kvalitetu tla, već i značajno potiče bioraznolikost te smanjuje vizualno zagađenje rudarskim otpadom.
Kako je odlagalište otpada postalo prepuno cvijeća?
Poljska rudarska grupa (PGG SA) i Središnji institut za rudarstvo odabrali su parcelu od 1.000 četvornih metara unutar odlagališta Jankowice-Północ za provedbu testova. Na tom području tlo se sastojalo isključivo od jalovine – sterilne stijene bez ikakvih hranjivih tvari potrebnih za biljke.
Za intervenciju su znanstvenici razvili poseban supstrat, kombinirajući mljevenu stijenu sa stabiliziranim muljem iz pročistača otpadnih voda. Ova metoda, prethodno testirana u manjim rudarskim projektima, prilagođena je specifičnim uvjetima ovog odlagališta. Bartlomiej Bezak, voditelj inovativnih projekata u PGG SA, istaknuo je da ova mješavina:
- Ne sadrži korov.
- Ima dovoljno nutrijenata za dugotrajan rast.
- Omogućuje naseljavanje autohtonih vrsta bez potrebe za stalnom ljudskom intervencijom.
Između travnja i svibnja mješavina je nanesena na parcelu te je posijano sjeme biljaka s niskim zahtjevima i visokom otpornošću na sušu. Samo nekoliko mjeseci kasnije, vegetacija je počela cvjetati, dokazujući da se uz pravi znanstveni pristup čak i najnegostoljubivija mjesta mogu transformirati.
Ekološki utjecaj i ekonomska isplativost
Rezultati ovog poljskog eksperimenta nisu samo estetski. Na parceli je zabilježen dramatičan porast broja oprašivača, poput pčela i bumbara, zahvaljujući raznolikosti cvijeća. Znanstvenici su identificirali 25 autohtonih vrsta biljaka koje su uspjele preživjeti sušna razdoblja bez dodatnog navodnjavanja.
Prema Łukaszu Pierzchałi iz Središnjeg instituta za rudarstvo, ovaj model nudi održivu alternativu za oporavak degradiranog zemljišta bez skupih i opsežnih zahvata. Projekt se provodi u sklopu međunarodnog programa REECOL, kojeg sufinancira Europska unija, a fokusira se na profitabilnost i ekološku održivost post-rudarskih zona. Tehnika također ograničava širenje invazivnih vrsta, osiguravajući da se lokalni ekosustav razvija na kontroliran i koristan način.
