Neočekivana veza između pingvina i neba
Oblaci su ključni za ciklus vode i regulaciju klime. Ali, od čega su zapravo napravljeni? Od materije, od atoma koji se grupiraju kada vodena para pronađe pravo vrijeme i mjesto u zraku. To je proces koji zvuči poznato, priroda koja funkcionira sama od sebe, bez intervencije čovjeka.
Ono što nitko nije očekivao jest da je na Antarktici izmet jedne životinje također dio tog procesa. Riječ je o izmetu morske ptice koja, nesvjesno, pomaže u stvaranju oblaka. Njezina prisutnost pokazala se presudnom kako to nebo ne bi ostalo prazno.
Znanstveno otkriće na otoku Seymour
Istraživanje objavljeno u časopisu Communications Earth & Environment, koje je vodio Matthew Boyer, bilo je ključno za dokumentiranje ovog neočekivanog otkrića: uloge pingvinskog guana u formiranju oblaka nad Antarktikom.
Tim se instalirao u blizini baze Marambio, na otoku Seymour, i počeo prikupljati uzorke zraka tijekom južnog ljeta. Ono što su otkrili jest da su se koncentracije amonijaka u zraku drastično povećale kada je vjetar stizao iz smjera obližnje kolonije od oko 60.000 pingvina, dosežući razine koje nikada nisu zabilježene u toj regiji.
Taj amonijak dolazi izravno iz guana. Pingvini se, hraneći se krilom i ribom, stvaraju izmet bogat dušikom, koji se zatim razgrađuje u plinove poput amonijaka i dimetilamina. Kada se ovi spojevi pomiješaju s parama sumpora koje emitira morski fitoplankton, stvaraju čestice koje djeluju kao jezgre kondenzacije. Upravo tu se kapljice vode grupiraju i formiraju oblake.
Što ovo otkriće znači za budućnost antarktičke klime?
Iako je fascinantno da se oblaci na Antarktici formiraju dijelom zahvaljujući pingvinskom izmetu, ono što je znanstvenike stavilo u stanje pripravnosti jest mogućnost da ovaj mehanizam utječe na klimu. Oblaci koji reflektiraju sunčevu svjetlost mogu pomoći u održavanju hladnoće nad antarktičkim ledom, što usporava njegovo otapanje. No, ako promijene svoju visinu ili gustoću, mogli bi zadržavati toplinu. U tom slučaju, učinak bi bio upravo suprotan.
- Ako populacije pingvina nastave opadati, doprinos amonijaka također će pasti.
- Manje amonijaka znači manje oblaka u ovoj regiji.
- Manje oblaka dovodi do više zračenja, više otapanja leda i, posljedično, još manje pingvina.
Od 1990-ih, gubitak kopnenog leda na Antarktici pridonio je porastu razine mora za 7,2 mm, što je zabrinjavajući podatak koji raste pod utjecajem globalnog zatopljenja. Rezultati vezani uz pingvine također nisu ohrabrujući, jer su zabilježeni masovni pomori, poput onog 10.000 pilića carskog pingvina zbog gubitka morskog leda. Na kraju, ne radi se samo o zaštiti ovih šarmantnih životinja. Ide se mnogo dalje, jer nešto tako jednostavno kao što je izmet ima moć utjecaja koju ljudi nikada ne bi mogli nadmašiti.
