Porast ljetnih temperatura u urbanim sredinama diljem svijeta ponovno je potaknuo potrebu za strukturama koje ublažavaju vrućinu, a istovremeno štede energiju. Suočeni s ovim scenarijem, u Švicarskoj se rodila ideja o cigli koja može hladiti, osmišljenoj za ugradnju na prometnim mjestima kao što su stajališta javnog prijevoza, ulazi u institucije ili trgovi.
Ovaj inovativni projekt razvili su mladi dizajneri u sklopu sveučilišnog programa, koristeći porozne materijale i dizajn koji iskorištava osnovne fizičke procese, posebice isparavanje. Cilj je stvoriti male enklave svježeg zraka u zonama gdje asfalt i nedostatak sjene značajno podižu toplinski osjet.
Švicarski izum: Cigla koja hladi kao odgovor na akumuliranu toplinu
Dva dizajnera povezana s diplomskim studijem industrijskog dizajna na Sveučilištu umjetnosti u Zürichu (ZHDK) kreirala su ciglu koja ima sposobnost hlađenja. Projekt, nazvan bloc°, nastao je kao odgovor na dugotrajne toplinske valove koji su postali sve učestaliji u brojnim europskim gradovima.
Važno je podsjetiti da urbane površine mogu biti i do 10 °C toplije od obližnjih ruralnih područja zbog tamnih krovova, asfalta i nedostatka vegetacije. Kako bi se suprotstavili tom toplinskom ponašanju, dizajnirali su module od terakote izrađene 3D ispisom koji se sastavljaju kao ponovljivi dijelovi. Ove komponente tvore male zidove ili grupacije namijenjene postavljanju uz klupe, nadstrešnice i prometne prolaze.
Kako funkcionira ova cigla koja hladi urbane prostore?
Ključ sustava bloc° leži u kombinaciji porozne terakote i vodenog kruga koji se napaja solarnom energijom. Keramički materijal upija vlagu i omogućuje toplom zraku da cirkulira kroz unutarnje kanale. U tom procesu isparavanje izvlači toplinu iz okoline. Sustav radi pomoću tri ključna elementa:
- Porozna terakota: Olakšava apsorpciju i oslobađanje vode.
- Mali solarni ventilator: Pokreće zrak kroz kanale.
- Unutarnji spremnik: Distribuira vodu koja isparava tijekom procesa.
Inicijalna ispitivanja zabilježila su pad temperature do 9°C na izlaznim mjestima zraka. Ova brojka varira ovisno o vlažnosti okoliša, sunčevom zračenju i broju instaliranih modula. Dizajn predviđa da voda dolazi iz gradskog vodovoda ili iz kišnice prikupljene na gornjoj površini, koja je oblikovana tako da je usmjerava prema malom spremniku.
Povijesni utjecaji i budućnost primjene
Ideja se temelji na tehnikama koje su se povijesno koristile u toplim regijama, poput sustava skladištenja u glinenim posudama ili struktura koje potiču samohlađenje isparavanjem. Također uzima biološke reference, posebno oblike koji stvaraju sjenu ili usmjeravaju protok zraka. Modularni karakter omogućuje ugradnju jedne jedinice ili podizanje većih grupacija bez velikih arhitektonskih intervencija.
Ovaj tip elementa nastoji nadopuniti šire strategije, poput povećanja biljnog hlada ili korištenja reflektirajućih kolnika. Uloga ovog švicarskog izuma je djelovati upravo tamo gdje se toplina koncentrira, stvarajući točke toplinskog olakšanja u vrlo prometnim okruženjima. Sljedeće faze predviđaju testiranja u stvarnim vanjskim uvjetima kako bi se procijenila učinkovitost u klimama s promjenjivom vlagom, uz mogućnost primjene na fasadama ili u velikim unutarnjim prostorima poput industrijskih hala.
