Prapovijesni div koji oduzima dah
Zamislite stvorenje veličine autobusa koje je nekada vladalo prapovijesnim morima s čeljustima koje su s lakoćom mogle drobiti kosti. Riječ je o pravom morskom čudovištu koje nam omogućuje da otkrijemo bića koja su nastanjivala naš planet prije milijuna godina. Fascinantno je pomisliti da dijelimo istu točku u svemiru s bićima čiji su ostaci ostavili znanstvenike u stanju potpunog šoka.
Ovo otkriće stavlja u fokus dio povijesti koji djeluje poput scenarija iz holivudskog znanstveno-fantastičnog filma. Mora od prije milijuna godina skrivala su životinje koje nadilaze našu maštu, a detalji o njima koji danas izlaze na vidjelo tjeraju nam trnce niz kralježnicu. Vrijeme je da upoznamo biće koje je obilježilo ovo razdoblje i čije proučavanje donosi radikalan zaokret u našem razumijevanju prošlosti.
Mosasaurus: Vladar iz doba krede
Stručnjaci iz svijeta paleontologije objašnjavaju da je Mosasaurus („gušter s rijeke Meuse”) izumrli rod mosasaura koji su živjeli tijekom maastrichtija u razdoblju krede, prije otprilike 70 do 65 milijuna godina, na području današnje zapadne Europe i Sjeverne Amerike. Njegovo ime izravno se odnosi na činjenicu da je prvi primjerak pronađen u blizini rijeke Meuse (Maas).
Mosasaurus je bio među posljednjim i najvećim rodovima mosasaura koji su ikada otkriveni. Najveća poznata vrsta ovog roda je Mosasaurus hoffmanni, koja je dosezala nevjerojatnu duljinu od 17,6 metara. Bio je znatno robusniji od svojih rođaka kao što su Tylosaurus (13,7 metara) ili Hainosaurus (12,2 metra). Evo nekih ključnih karakteristika ovog prapovijesnog predatora:
- Hidrodinamične peraje: Prednji udovi bili su veći od stražnjih, prilagođeni za život u oceanu.
- Snažna lubanja: Čeljust je bila čvrsto povezana s lubanjom, što mu je omogućavalo nevjerojatno snažan ugriz.
- Vid i njuh: Imao je velike oči, ali slab binokularni vid i slabo razvijene njušne lukovice.
- Stanište: Stručnjaci vjeruju da je živio blizu površine oceana, hraneći se ribama, kornjačama i manjim mosasaurima.
Povijest otkrića koje je promijenilo znanost
Mosasaurus je bio prvi rod mosasaura koji je dobio ime, i zapravo, prvi rod prapovijesnog gmaza koji je ikada imenovan. Prvi ostaci poznati znanosti bili su fragmentarna lubanja iz kamenoloma vapnenca u Monte San Pedru, brdu blizu Maastrichta u Nizozemskoj, pronađeni 1764. godine. Te je ostatke prikupio poručnik Jean Baptiste Drouin 1766. godine.
Zanimljivo je da su ovi fosili prvotno smatrani ostacima „velike ribe koja diše” (neke vrste kita). Tek su kasnija istraživanja potvrdila da se radi o gigantskom morskom gmazu koji je ulijevao strah i trepet u prapovijesnim oceanima. Danas ovi nalazi čine dio neprocjenjive kolekcije koja nam pomaže sklopiti sliku o svijetu koji je postojao davno prije nas.
