Ledenjaci koje poznajemo mogli bi nestati u nadolazećim godinama ako nastavimo s klimatskim trendovima iz posljednjeg desetljeća. To je glavni zaključak međunarodnog tima istraživača koji je izračunao mogući nestanak ovih prirodnih čuda do kraja stoljeća na temelju različitih scenarija zagrijavanja. Studija, koju su proveli istraživači s Politecnico federale di Zurigo (ETH), Švicarskog saveznog instituta za istraživanje šuma, snijega i krajolika te Sveučilišta Vrije u Bruxellesu, objavljena je u časopisu Nature Climate Change i poziva na hitne mjere za suzbijanje klimatskih promjena.
Svaki deseti dio stupnja čini ogromnu razliku
„Po prvi put smo izračunali kada će nestati svaki od ledenjaka na Zemlji“, kaže glavni autor Lander Van Tricht, glaciolog na ETH Zurich. Znanstvenici su po prvi put izračunali koji će svjetski ledenjaci prvi prestati postojati i kakav će biti raspored nestanka ostalih zbog klimatskih promjena. Jedno od najvažnijih otkrića je da su regije s mnogo malih ledenjaka na malim nadmorskim visinama ili blizu ekvatora najranjivije na gubitak ledene mase.
Među tim regijama su Alpe, Kavkaz, Stjenjak te dijelovi Anda i afričkih planinskih lanaca. „U tim regijama predviđa se da će više od polovice svih ledenjaka nestati u sljedećih 10 do 20 godina“, naglašava Van Tricht. S obzirom na eksponencijalni porast globalnog zatopljenja, znanstvenici su modelirali ritam povlačenja ledenjaka za scenarije u kojima temperatura raste za 1,5, 2 ili 4 stupnja u odnosu na predindustrijske razine.
Koliko će ih preživjeti?
Na planetarnoj razini, uz porast veći od 4 stupnja temperature 2100. godine, na planetu bi ostalo samo oko 18.000 ledenjaka, u usporedbi sa 100.000 koliko bi ih ostalo ako se ne premaši 1,5 stupnjeva. U slučaju Alpa, uz porast od 1,5 stupnja, samo 12% ledenjaka preživjelo bi kraj stoljeća (oko 430 od 3.000 koji još postoje 2025. godine). S porastom većim od 2 stupnja ostalo bi ih samo 8%, a uz 4 stupnja ostao bi trag od samo 20 ledenjaka (1%).
U Stjenjaku bi oko 4.400 ledenjaka izdržalo scenarij od 1,5 stupnja, dok bi uz 4 stupnja ostao samo 101, što znači gubitak od 99%. Istraživači su izračunali i „vrhunac izumiranja ledenjaka“, trenutak kada broj ledenjaka koji nestaju u jednoj godini dosegne maksimum. Uz porast od 1,5 stupnja, taj bi vrhunac bio oko 2041. godine, dok bi se uz 4 stupnja odgodio do 2055., ali bi uzrokovao gubitak od oko 4.000 ledenjaka godišnje.
Političke, ekonomske i kulturne implikacije
Autori ističu da ovaj novi pristup ima važne implikacije. „Otapanje malog ledenjaka minimalno doprinosi podizanju razine mora, ali kada on potpuno nestane, to može imati ozbiljne reperkusije na turizam u tom području“, primjećuje Van Tricht. Svaki deseti dio stupnja bitan je za usporavanje propadanja, a profesor Daniel Farinotti zaključuje: „Hitno je potrebno usvojiti ambiciozne klimatske mjere“.
