Stručnjaci inzistiraju na tome da često ne pridajemo važnost koju zaslužuje funkciji spavanja te da se dugi niz godina spavanje smatralo gubitkom vremena. Postoje čak i izvršni direktori velikih tehnoloških tvrtki i pojedini influenceri koji se hvale svojim oskudnim odmorom, iako je danas poznato da to može biti uzrok Alzheimerove bolesti i demencije.
„Moramo mu dati istu važnost, ako ne i veću, koju pridajemo tjelovježbi, prehrani ili emocionalnoj ravnoteži“, navodi u intervjuu Nuria Roure, psihologinja stručnjakinja za poremećaje spavanja i autorica knjige „Napokon spavam“ (Por fin duermo). Ova stručnjakinja za nesanicu jedan je od najmjerodavnijih glasova kada se obrađuje tema spavanja, koje je postalo gotovo luksuz u suvremenom društvu.
Poremećaj sna i njegove posljedice na zdravlje
Problem uvijek počinje rano: adolescenti, prema stručnjacima, kasno odlaze u krevet i rano ustaju, akumulirajući dug sna koji ima izravne posljedice na njihovo zdravlje i školski uspjeh. Frenetičan ritam života, produženo radno vrijeme i korištenje ekrana do kasno u noć učvrstili su opasan trend.
Privacija sna povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti, narušava normalno funkcioniranje imunološkog sustava, sprječava fiksiranje sjećanja – san i pamćenje imaju izravnu vezu – te otežava „čišćenje“ mozga i ubrzava kognitivno propadanje.
U tom kontekstu, Nuria Roure je upozorila na ozbiljne učinke spavanja od samo četiri sata noću. „Osobe koje su budne više od 20 sati pokazuju razinu pažnje i koncentracije sličnu onoj kod osobe koja je konzumirala oko šest piva“, tvrdi ona.
Učinci spavanja od samo 4 sata
- Utjecaj na kognitivnu funkciju: nedostatak sna utječe na sposobnost koncentracije, proces donošenja odluka i pamćenje.
- Zdravstveni rizici: dugotrajna privacija sna povezana je s većim rizikom od hipertenzije, dijabetesa, pretilosti i srčanih bolesti.
- Oslabljeni imunološki sustav: nedovoljno spavanje slabi imunološki sustav, čineći nas sklonijima bolestima.
Kognitivno propadanje ne očituje se samo u manjoj sposobnosti reakcije ili poteškoćama u donošenju odluka, već povećava i rizik od nesreća na radu ili u prometu. Odmor je, zapravo, jedan od najvažnijih aspekata u svakodnevnom životu svakog pojedinca. „Spavanje nam je potrebno kako bi naši organi ispravno funkcionirali i kako bi se odvili svi procesi biološke regulacije našeg tijela“, navodi Španjolsko društvo za spavanje (SES).
Savjeti za bolji san i oporavak
Roure naglašava važnost kulture odmora koja još uvijek nije u potpunosti integrirana u naše rutine. Smatra da bi adolescenti trebali spavati oko devet sati noću, podsjećajući da i obrazovni sustav često ne pomaže jer nastava u srednjim školama često počinje prerano, oduzimajući mladima ključno razdoblje sna za neurološki i emocionalni razvoj.
Psihologinja donosi četiri ključna savjeta za poboljšanje kvalitete sna:
- Rutina: Važno je održavati stabilne rasporede, slične onima koje pratimo za jelo ili osobnu higijenu.
- Stimulansi: Trebali bismo izbjegavati konzumaciju pića s kofeinom nakon četiri sata poslijepodne, kao i obilne večere.
- Brige: Iako nije lako, pokušajte riješiti svoje brige prije odlaska u krevet. Upravljanje stresom tijekom dana ključno je za mirnu noć.
- Pametni telefoni: Bijelo svjetlo zaslona mobilnih telefona aktivira mozak i sprječava slanje signala tijelu za spavanje, držeći nas budnima.
Spavanje je biološka potreba i investicija u zdravlje i produktivnost. Tijekom dubokog sna mozak konsolidira pamćenje, regulira emocije i obnavlja temeljne tjelesne funkcije.
