Američko udruženje za srce (American Heart Association) objavilo je novu znanstvenu izjavu u kojoj upozorava na sve brojnije dokaze da je bolest desni povezana s povećanim rizikom od kardiovaskularnih događaja, kao što su srčani udar, moždani udar, fibrilacija atrija, zatajenje srca i kardiometabolička stanja. Hrvati bi trebali posvetiti više pažnje oralnoj higijeni jer učinkovita prevencija i liječenje bolesti desni, poznate i kao periodontalna bolest, potencijalno mogu smanjiti teret kardiovaskularnih bolesti.
Veza između usta i srca
Nova znanstvena izjava, objavljena u časopisu 'Circulation’, donosi nove podatke koji podupiru povezanost između parodontne bolesti i aterosklerotske kardiovaskularne bolesti (ASKVB). Ova bolest, koja je vodeći uzrok smrti u svijetu, nastaje nakupljanjem arterijskog plaka (masnih naslaga u arterijama) i uključuje stanja kao što su koronarna bolest srca, periferna arterijska bolest i aneurizme aorte.
„Usta i srce su povezani”, tvrdi dr. Andrew H. Tran, predsjednik skupine za izradu znanstvene izjave i dječji kardiolog. „Periodontalna bolest i loša oralna higijena mogu omogućiti ulazak bakterija u krvotok, uzrokujući upalu koja može oštetiti krvne žile i povećati rizik od srčanih bolesti. Pranje zubi, korištenje zubnog konca i redoviti stomatološki pregledi ne doprinose samo zdravom osmjehu, već su važni i za zaštitu srca.”
Faze bolesti desni i upalni procesi
Periodontalna bolest je kronično upalno stanje. Najranija faza je gingivitis (upala desni zbog nakupljanja zubnog plaka). Ako se ne liječi, može napredovati u parodontitis, gdje se desni počinju odvajati od zubi, stvarajući male džepove u kojima se nakupljaju bakterije i izazivaju infekciju. Najnapredniji stadij, teški parodontitis, uključuje opsežno oštećenje kostiju koje podupiru zube, što može dovesti do njihovog ispadanja.
- Bolest desni je češća kod osoba s lošom oralnom higijenom.
- Čimbenici rizika uključuju visoki krvni tlak, prekomjernu tjelesnu težinu, dijabetes i pušenje.
- Biološki mehanizmi uključuju izravne putove (bakterije u krvi) i neizravne putove (kronična sustavna upala).
Prevencija kao ključ zdravlja
Iako uzročno-posljedična veza još nije u potpunosti potvrđena, studije su pokazale da je učestalije pranje zubi povezano s manjim 10-godišnjim rizikom od ASKVB-a. Primjerice, rizik iznosi 7,35 % za one koji peru zube tri ili više puta dnevno, u usporedbi s 13,7 % za one koji to čine jednom dnevno ili rjeđe. Liječenje i kontrola upale desni mogu značajno pridonijeti prevenciji i boljem upravljanju zdravljem srca, osobito kod osoba koje već imaju kardiološke faktore rizika.
