Rezultati novog istraživanja mogli bi nam pomoći da bolje razumijemo ulogu koju određene osobine ličnosti igraju u uspostavljanju društvenih hijerarhija. Osobe koje se smatraju „cool“ posjeduju šest iznenađujuće sličnih osobina ličnosti u različitim kulturama, prema novoj studiji koja ukazuje na ulogu masovnih medija u standardizaciji značenja ovog pojma.
Iako se njihove kulture uvelike razlikuju, definicija cool osobe u istočnim i zapadnim društvenim krugovima čini se identičnom, prema studiji objavljenoj u časopisu Journal of Experimental Psychology. Istraživanje se temelji na psihološkim eksperimentima provedenim od 2018. do 2022. godine s oko 6.000 odraslih sudionika iz SAD-a, Australije, Čilea, Kine, Hong Konga, Njemačke, Indije, Meksika, Nigerije, Španjolske, Južne Afrike, Južne Koreje i Turske.
Šest stupova cool osobnosti
Koristeći ove podatke, istraživači su procijenili kako se cool ljudi razlikuju od onih koji su „ne-cool“ ili jednostavno „dobri“. „Svatko želi biti cool, ili barem izbjeći stigmu da nije cool, a društvo treba cool ljude jer oni preispituju norme, inspiriraju promjene i unapređuju kulturu“, objasnio je suvoditelj istraživanja Todd Pezzuti.
- Ekstrovertiranost: Sklonost druženju i društvena energija.
- Hedonizam: Težnja za užitkom i ugodom.
- Moć: Osjećaj utjecaja i osobne snage.
- Avanturizam: Želja za novim iskustvima i rizicima.
- Otvorenost: Spremnost na prihvaćanje novih ideja.
- Autonomija: Samostalnost i neovisnost u razmišljanju.
Razlika između „cool“ i „dobrih“ ljudi
Unatoč kulturnim varijacijama, cool osobe su univerzalno percipirane kao otvorenije, hedonistički nastrojene, moćne, pustolovne i autonomne. Za usporedbu, „dobri“ ljudi doživljeni su kao skloniji konformizmu, tradicionalniji, sigurniji, topliji, ugodniji, univerzalistički nastrojeni, savjesniji i smireniji.
Iako postoje neke preklapajuće osobine, istraživači ističu da se to što je netko „cool“ ne smatra nužno „dobrim“ u moralnom smislu. Razvoj modne, glazbene i filmske industrije na globalnoj razini doveo je do toga da se značenje pojma iskristalizira oko sličnog skupa vrijednosti i osobina diljem svijeta, postajući pritom „komercijalno prihvatljivije“.
Evolucija i društvena funkcija
„Coolness je definitivno evoluirao tijekom vremena, ali ne mislim da je izgubio svoju oštrinu. Jednostavno je postao funkcionalniji“, rekao je dr. Pezzuti. Istraživači kažu da bi njihova otkrića mogla pomoći u boljem razumijevanju uloge koju „coolness“ igra u uspostavljanju društvenih hijerarhija i promjeni društvenih i kulturnih praksi i normi.
Činjenica da se na cool ljude gleda kao na osobe sa sličnim profilom atributa diljem svijeta – te da su ti atributi specifično „cool“, a ne općenito „dobri“ – snažan je dokaz da je to smislen konstrukt koji pomaže objasniti kako ljudi razumiju i strukturiraju svoj društveni svijet. Ako se ovaj status dodjeljuje onima koji inspiriraju kulturnu promjenu, ne čudi što cool ljudi, od San Francisca do Seula, pokazuju osobine koje ih čine sklonijima propitivanju konvencija i inovacijama.
