Revolucija u dentalnoj medicini: Možemo li pobijediti biologiju?
Prosječno odraslo ljudsko tijelo sadrži 206 kostiju – čvrstu mješavinu kalcija, minerala i kolagena koja nam služi kao biološki okvir. Iako o njima rijetko razmišljamo, kosti su nevjerojatno otporne. Ako se slome, imaju taj fascinantan trik: mogu se same regenerirati. No, zubi nisu kosti. Iako dijele sličan kemijski sastav i najtvrđi su materijal u ljudskom tijelu zahvaljujući zaštitnom sloju cakline, nedostaje im ključna sposobnost zacjeljivanja i rasta. Ali to se možda uskoro mijenja.
Japanski istraživači napreduju s eksperimentalnim lijekom koji obećava rast novih ljudskih zubi. Klinička ispitivanja na ljudima započela su u rujnu 2024. godine, donoseći nadu milijunima ljudi diljem svijeta koji pate od edentalizma, odnosno bezubosti.
Tajna skrivena u genima i feretkama
Ovaj nevjerojatan napredak uslijedio je nakon godina proučavanja specifičnog antitijela nazvanog USAG-1 (Uterine sensitization–associated gene-1). Znanstvenici su otkrili da ovo antitijelo blokira rast zubi kod miševa i feretki. Još 2021. godine, znanstvenici sa Sveučilišta u Kyotu otkrili su monoklonsko antitijelo koje prekida interakciju između USAG-1 i molekula poznatih kao koštani morfogenetski protein (BMP).
- Klinička ispitivanja: Studija traje 11 mjeseci i fokusira se na 30 muškaraca u dobi od 30 do 64 godine koji imaju barem jedan nedostatak zuba.
- Metoda: Lijek se primjenjuje intravenski kako bi se dokazala njegova sigurnost i učinkovitost, a do sada u istraživanjima na životinjama nisu zabilježene nuspojave.
- Sljedeći koraci: Ako rezultati budu pozitivni, tretman će se primijeniti na djecu u dobi od 2 do 7 godina s urođenim nedostatkom zubi.
„Želimo učiniti nešto kako bismo pomogli onima koji pate od gubitka ili nedostatka zubi”, izjavio je za The Mainichi Katsu Takahashi, voditelj stomatologije u medicinskom istraživačkom institutu bolnice Kitano u Osaki. „Iako do danas nije bilo trajnog lijeka, osjećamo da su očekivanja javnosti za regeneracijom zubi iznimno visoka.”
Budućnost dostupna svima do 2030. godine
Znanstvenici vjeruju da bi, ako sve prođe po planu, ovaj lijek mogao postati dostupan za sve oblike gubitka zubi oko 2030. godine. Iako su trenutna istraživanja fokusirana na pacijente s urođenim poremećajima, Takahashi se nada da će tehnologija u budućnosti biti dostupna svakome tko je izgubio zub zbog nezgode ili bolesti. Ulazimo u eru u kojoj bi dentalni implantati i proteze mogli postati stvar prošlosti, dok bi naša tijela ponovno dobila priliku za prirodnu obnovu.
