Tijekom 2025. znanost je ostvarila značajan napredak u proučavanju Mozak čovjek, pružajući nove perspektive o pamćenju, percepciji, regeneraciji neurona i biomedicinskim istraživanjima.
1. Postojanost ranih sjećanja
Nedavna istraživanja potvrđeno da Infantilni hipokampus ima sposobnost stvaranja i pohranjivanja sjećanja iz prve godine života, čak i ako one ostaju nedostupne u odrasloj dobi. Korištenjem funkcionalne magnetske rezonancije kod novorođenčadi, znanstvenici su primijetili da neka rana iskustva stvaraju obrasce moždane aktivnosti koji mogu ostaviti trajne tragove.
Ovi dokazi sugeriraju da takozvana dječja amnezija nije samo posljedica nemogućnosti stvaranja sjećanja, već i teškoće pristupa njima tijekom vremena. Ovo otkriće otvara nova pitanja o trajanju i prirodi tih sjećanja te nudi naznake za Razumijevanje usvajanja jezika i razvojnih poremećaja.
2. „Unutarnji brojač” za mjerenje udaljenosti i vremena
Studija Max Planck instituta za neuroznanost na Floridi pokazao je da Mozak je sposoban izračunati udaljenosti i prijeđeno vrijeme čak i u potpunom izostanku vanjskih osjetilnih signala. Analizom aktivnosti neurona u hipokampusu miševa u virtualnim okruženjima bez vizualnih, auditivnih ili njuhnih podražaja, istraživači su otkrili da postoji „unutarnji registar” temeljen na suprotnim obrascima aktivacije neurona.
Ovaj sustav omogućuje organizmima da se orijentiraju i procjenjuju rute samo na temelju vlastitog kretanja. Napredak je relevantan za medicinu, jer je prostorna dezorijentacija jedan od prvih simptoma Alzheimerove bolesti. Razumijevanje ovog mehanizma otvara nove mogućnosti za ranu dijagnozu i razvoj Preventivne terapije.
3. Biološka osnova vizualne ljepote
Znanstvenici Sveučilište u Torontu Utvrdili su da ljudski mozak preferira slike koje može učinkovito obraditi, što implicira manju potrošnju energije.
Koristeći računalne modele i neuroimaging tehnike, pokazali su da vizualni podražaji uravnotežuju Novost i jednostavnost Stvorite ugodniji odgovor koji manje opterećuje vid. Ovaj trend odgovara evolucijskoj strategiji usmjerenoj na optimizaciju resursa i izbjegavanje umora mozga. Otkriće Redefinira percepciju ljepote, pokazujući da ona ovisi ne samo o kulturnim čimbenicima, već i o unutarnjoj energetskoj ekonomiji mozga.
4. Kontrasti između živih i postmortalnih mozgova
Projekt Živi mozak, promovirana od strane Bolnica Mount Sinai u New Yorku, otkrio je duboke razlike između živog i postmortem moždanog tkiva. Više od 60% proteina i 95% RNA transkripata ima značajne promjene nakon smrti, što ograničava valjanost istraživanja temeljenih isključivo na postmortalnim uzorcima.
Analiza živog moždanog tkiva omogućuje promatranje staničnih odgovora na podražaje i tretmane u stvarnom vremenu, otvarajući put razvoju Žive biobanke i personalizirane terapije za neurološke bolesti. Ovo otkriće redefinira metode i granice neuroznanstvenih istraživanja.
5. Neurogeneza kod odraslih
Godine 2025.Karolinska institut u Švedskoj potvrđeno je da odrasli ljudski mozak nastavlja stvarati nove neurone u ključnim regijama poput hipokampusa, koji je odgovoran za pamćenje, učenje i emocije. Zahvaljujući naprednim tehnikama sekvenciranja i molekularne analize, aktivne neuronske progenitorske stanice identificirane su kod osoba do sedamdeset osam godina.
Ovo otkriće pokazuje da je Plastičnost mozga Ostaje tijekom cijelog života, a sposobnost regeneracije neurona varira ovisno o genetskim i okolišnim čimbenicima. Ovaj napredak otvara obećavajuće mogućnosti za razvoj ciljanih tretmana za neurodegenerativne bolesti i mentalne poremećaje, koji potiču stvaranje novih neurona kod ranjivih pacijenata.
Ova otkrića učvršćuju sliku ljudskog mozga kao ljudskog organainamiac, sposoban prilagodi se, obnovi i reorganizira suočavanje s izazovima okoliša tijekom života.
