Misteriozni puls koji je zatresao cijeli planet
Istočni rub Grenlanda rijetko kada puni naslovnice, no prošle se godine dogodilo nešto što je zbunilo seizmologe diljem svijeta. Bez ikakvog upozorenja, seizmički instrumenti od Aljaske do Australije istovremeno su zabilježili spor, postojan ritam koji je trajao punih devet dana. Puls se dizao i spuštao svakih devedeset i dvije sekunde. Iako je to podrhtavanje bilo previše blago da bi ga ljudi osjetili, bilo je dovoljno snažno da uzdrma samu tektonsku podlogu planeta. Nijedan tipični potres se ne ponaša na taj način.
Trenutak kada je planina pala u ocean
Znanstvenici su ubrzo povezali ovaj neobičan signal s grenlandskim Dickson Fjordom, uskim zaljevom okruženim liticama visokim gotovo tisuću metara. Dana 16. rujna 2023., više od 25 milijuna kubičnih metara stijena i leda – što je dovoljno da se napuni 10.000 olimpijskih bazena – odlomilo se i survalo u fjord. Taj kolosalni udar stvorio je mega-tsunami čiji je početni val dosegnuo visinu od nevjerojatnih 200 metara. Siloviti val protutnjao je kroz uski morski prolaz, odbio se od kopna i uništio istraživačku opremu vrijednu oko 185.000 € na tada napuštenoj postaji na otoku Ella.
Znanstvena enigma riješena suradnjom
Voda se nije smirila nakon prvog udara. Umjesto toga, počela je oscilirati između zidova fjorda, fenomen poznat kao seiche. Poput vode koja se ljulja u kadi, površina se dizala i spuštala u stabilnom ritmu koji je pritiskao morsko dno poput golemog klipa. Misterij je privukao više od sedamdeset istraživača iz četrdeset i jedne institucije. „Svi smo bili zbunjeni i nitko nije imao ni najblažu ideju što je uzrokovalo ovaj signal”, rekao je Kristian Svennevig iz Geološkog zavoda Danske i Grenlanda. Tek su interdisciplinarnim naporom i superračunalnim simulacijama uspjeli složiti ovu kompleksnu slagalicu.
Klimatske promjene i nove opasnosti
Istraživači upozoravaju da su za ovaj događaj krive klimatske promjene. Ledenjaci, koji su nekada služili kao prirodni potporanj planinskim padinama, ubrzano se tope, ostavljajući stijene nestabilnima. „Klimatske promjene pomiču granice onoga što je uobičajeno na Zemlji”, napomenula je Alice Gabriel s oceanografskog instituta Scripps. Budući da Dickson Fjord leži blizu popularnih ruta za kruzere, ovaj događaj naglašava sve veće rizike za putovanja Arktikom. Zahvaljujući novim satelitima poput misije SWOT, znanstvenici sada mogu preciznije pratiti ove ekstremne pojave i raditi na sustavima ranog upozoravanja koji će u budućnosti spašavati živote.
