Studije objavljene u znanstvenim časopisima ukazuju na to da je Jaekelopterus rhenaniae, koji je dosezao duljinu do 2,5 metara, bio najveći člankonožac u povijesti i apsolutni predator prapovijesnih mora. Desetljećima se paleontologija fokusirala na svoje velike „rekordere” poput dinosaura, kitova i divovskih sisavaca. Međutim, članci objavljeni u prestižnim znanstvenim časopisima i izvješća s međunarodnih portala otkrili su da najveći člankonožac koji je ikada postojao nije bio kukac, niti moderni škorpion, već izumrli vodeni predator.
Otkriće koje je privuklo pažnju znanstvene zajednice
Jaekelopterus je stekao svjetsko priznanje zahvaljujući studijama koje je predvodio paleontolog Mark McNamara iz Prirodoslovnog muzeja u Londonu, u suradnji s istraživačima iz Njemačke. Rezultati su objavljeni u uglednim časopisima poput Biology Letters Kraljevskog društva (Royal Society), jedne od najstarijih i najcjenjenijih znanstvenih institucija na svijetu.
Studija je analizirala fosiliziranu heliceru (pripadak usta) dugu približno 46 centimetara, pronađenu u naslagama iz razdoblja devona u Njemačkoj. Na temelju morfoloških usporedbi s drugim euripteridima iz obitelji Pterygotidae, znanstvenici su procijenili da bi cijela životinja mogla doseći između 2,3 i 2,5 metara duljine, čime je službeno postala najveći ikad opisani člankonožac.
Anatomija dostojna superpredatora
Prema analizama objavljenim u Nature Ecology & Evolution i istraživanjima muzeja Senckenberg u Njemačkoj, Jaekelopterus je imao izduženo i snažno segmentirano tijelo zaštićeno krutim oklopom. Njegove helicere nisu bile samo velike, već i visokospecijalizirane za rezanje i bušenje, što ukazuje na aktivan stil lova.
- Procijenjena duljina: do 2,5 metara
- Helicere: veće od ljudske podlaktice
- Kategorija: najveći dokumentirani člankonožac
- Okoliš: rijeke, estuariji i plitka mora
Za usporedbu, najveći živući škorpion danas je Heterometrus swammerdami, koji rijetko prelazi 23 centimetra. Čak ni najveće divovske rakovice ili moderne stonoge ne približavaju se procijenjenim dimenzijama Jaekelopterusa.
Zašto je Jaekelopterus bio tako golem?
Fosili pripisani Jaekelopterusu pronađeni su uglavnom u srednjoj Europi, u područjima koja su nekoć bila prekrivena plitkim obalnim sustavima i velikim rijekama. Stručnjaci koje citira BBC Earth objašnjavaju da je gigantizam euripterida povezan s tri glavna faktora: visokim razinama kisika u atmosferi, nedostatkom velikih kralježnjačkih predatora i prostranim, neistraženim vodenim staništima.
Ispravna znanstvena klasifikacija
Iako se u medijima često koristi izraz „najveći škorpion u povijesti”, istraživači upozoravaju da to nije znanstveno točno. Jaekelopterus ne pripada redu Scorpiones, već izumrloj skupini koja je s njima tek daleki srodnik. Stoga je ispravna klasifikacija koju usvajaju institucije poput Smithsonian Instituta: najveći poznati morski škorpion i najveći člankonožac u povijesti Zemlje.
Danas se Jaekelopterus rhenaniae navodi kao ekstremni primjer prapovijesnog gigantizma. Njegova važnost nadilazi samu veličinu; on pomaže znanstvenicima razumjeti kako promjene u okolišu i konkurencija oblikuju fizičke granice života na našem planetu.
