Većina Europljana vjeruje da sustav državnih mirovina u njihovoj zemlji uskoro više neće biti financijski održiv. Unatoč tomu, smatraju da su trenutne isplate premale i uglavnom odbacuju moguće reforme poput povećanja dobne granice za odlazak u mirovinu ili smanjenja iznosa.
Kako starost stanovništva raste, a stope nataliteta padaju, europski sustavi mirovina „pay-as-you-go” (u prijevodu: plaćaj po potrošnji), koji su temelj socijalne države, pod sve većim pritiskom. Ti sustavi se oslanjaju na to da zaposleni uplaćuju doprinose koji financiraju mirovine umirovljenika.
Pokušaji reforme u zemljama poput Francuske, Njemačke, Španjolske i Italije nailaze na žestok, a ponekad i nasilan otpor. Anketa koju je provela agencija YouGov u šest zemalja otkriva koliko je problem s mišljenjem javnosti velik izazov za vlade.
Stanje sustava: Već sada je neodrživo
Mnogi građani priznaju da mirovinski sustavi već imaju problema. Većina ispitanika u Italiji, Francuskoj, Njemačkoj i Španjolskoj (između 61% i 52%) izjavila je da je njihov sustav već sada neodrživ. U Poljskoj je taj postotak 45%, dok je u Ujedinjenom Kraljevstvu 32%.
Gledajući u budućnost, Europljani su još pesimističniji. Većina ili gotovo većina (od 49% do 66%) u svih šest zemalja smatra da kada današnja generacija ljudi u 30-ima i 40-ima dođe na red za umirovljenje, sustav u njihovoj zemlji više neće biti financijski izdrživ.
Umirovljenici su ipak nešto optimističniji kada je riječ o sposobnosti države da financira mirovine. Umirovljenici u Ujedinjenom Kraljevstvu su posebno pozitivni – 62% njih misli da je državna mirovina priuštiva, u usporedbi s samo 27% onih koji još uvijek rade.
Mišljenja su podijeljena: Premalo novca, ali i strah od reformi
Iako priznaju da su troškovi neodrživi, većina ispitanika (od 53% do 83%) u svim zemljama smatra da je iznos koji umirovljenici primaju prenizak. To mišljenje je još jače (72-88%) među onima koji mirovinu zapravo primaju.
Većina Europljana se oslanja na državnu mirovinu kao izvor prihoda u mirovini. U svih šest zemalja, većina onih koji još uvijek rade – od 57% u Njemačkoj i UK-u do 72% u Italiji – nema povjerenja da će imati ugodnu mirovinu.
Anketa je također otkrila veliko protivljenje mjerama koje vlade žele provesti kako bi učinile mirovinski sustav priuštivijim.
Većina građana odbacuje ideje o povećanju dobne granice za odlazak u mirovinu, povećanju poreza na radno stanovništvo, obvezi radno sposobne djece da financiraju umirovljene roditelje te smanjenju iznosa državne mirovine.
Protivljenje podizanju dobne granice za mirovinu je snažno. Većina ili gotovo većina (od 47% u Francuskoj do 65% u Njemačkoj) protivi se tome da ljudi moraju duže čekati na mirovinu nego što je to trenutna granica.
Što se tiče idealne granice:
- Od 20% (UK) do 38% (Poljska) smatra da bi granica trebala biti 60 godina.
- Od 22% (Italija) do 45% (UK) smatra da bi granica trebala biti 65 godina.
- U Francuskoj je najpopularnija opcija 62 godine (22%), što je trenutna granica nakon što je planirano povećanje na 64 godine suspendirano.
Protivljenje smanjenju iznosa mirovina je još veće – kreće se od 61% u Italiji do čak 81% u Njemačkoj.
Traži se pravednije rješenje
Postoji određena podrška za zakonsku obvezu radno sposobnih ljudi da uplaćuju u neki oblik privatnog ili korporativnog mirovinskog fonda. Ova ideja je najpopularnija u Ujedinjenom Kraljevstvu (57%), ali ima značajnu podršku i u Njemačkoj (49%) i Francuskoj (41%).
Idea da država pruži podršku starijim radnicima kako bi ostali na poslu duže, umjesto da idu u mirovinu, također je prilično popularna. Podrška se kreće od 57% u Poljskoj, preko 42% u Njemačkoj i Francuskoj, do 27% u Italiji.
Također, Talijani se ističu po podršci mjerama koje povećavaju opterećenje na najbogatije. Čak 66% ih podržava veće poreze na bogatije umirovljenike kako bi se financirale bolje mirovine za siromašnije, a 52% je za to da se umirovljenicima s visokim primanjima uskrati državna mirovina.
Općenito gledajući, Europljani smatraju da bi umirovljenici s primanjima iznad prosjeka trebali snositi više odgovornosti za financiranje mirovina niskih primanja (28% do 55%), nego što to trebaju činiti mlađe generacije (15% do 31%).
Interesne skupine su jasne: umirovljenici se protive smanjenju isplata, dok radno stanovništvo uglavnom odbacuje povećanje dobne granice za mirovinu ili poreza na svoju dobnu skupinu.
