Tajna mikrobioma i mentalnog zdravlja
Znanstvenici su otkrili zapanjujuću vezu između neravnoteže bakterija u crijevima i simptoma depresije kod bipolarne bolesti. Istraživanje provedeno na Sveučilištu Zhejiang u Kini pokazalo je da precizne promjene u povezanosti neurona, uzrokovane disbalansom crijevne flore, mogu biti ključ za razumijevanje depresivnih stanja.
Istraživači su koristili metodu presađivanja fekalnih bakterija od ljudi s dijagnosticiranom bipolarnom depresijom u miševe. Svi dobrovolji bili su u depresivnoj fazi bipolarnog poremećaja unutar posljednja 24 sata.
Kako se ponašaju „bipolarni” miševi?
Kombinacijom snimanja mozga, genetskog sekvenciranja i bihevioralnih testova, znanstvenici su ustanovili da su miševi počeli pokazivati znakove depresije. Postali su manje aktivni i izgubili interes za poslastice, što je klasičan pokazatelj depresivnog ponašanja.
Najvažnije promjene zabilježene su u strukturi mozga. U dijelu mozga poznatom kao medialni prefrontalni korteks (mPFC), gdje se odvija donošenje odluka i regulacija emocija, došlo je do smanjenja broja veza (sinapsi) između stanica. Rezultat toga je da je centar za nagradu u mozgu bio praktički isključen.
„Miševi transplantirani fekalnim mikrobiotom od pacijenata s bipolarnim poremećajem pokazivali su ponašanje slično depresiji u bipolarnom poremećaju, praćeno promjenama u neuralnoj strukturi i sinaptičkoj povezanosti u mPFC-u”, napisali su istraživači u svom objavljenom radu.
Životinje koje su primile fekalne transplantacije od zdravih dobrovolja nisu pokazale nikakve takve promjene.
Lijekovi i crijevna flora
Kako bi testirali prirodu depresije, istraživači su koristili dvije različite vrste lijekova: fluoksetin (koji se uobičajeno koristi za liječenje depresije) i litij (terapija za stabilizaciju raspoloženja kod bipolarnog poremećaja).
Nakon primjene fluoksetina, raspoloženje se nije popravilo, dok je liječenje litijem dovelo do značajne promjene u ponašanju. Ovo je u potpunosti usklađeno s reakcijom na liječenje u depresivnim fazama bipolarnog poremećaja, za razliku od opće depresije. To je još jedan dokaz da je promjena crijevne flore zapravo sa sobom „povukla” i bipolarnu depresiju.
Koje su to opasne bakterije?
Daljnjom analizom mikrobioma otkrivene su bakterijske vrste povezane s negativnim zdravstvenim utjecajima, uključujući rođove Klebsiella (već povezane s poremećajima raspoloženja) i Alistipes (povezane s depresijom).
Iako su određene bakterijske vrste identificirane, istraživači napominju da je potrebno još dokaza kako bi se utvrdila točna uloga ovih bakterija u patogenezi bipolarnog poremećaja.
Više od samo jednog faktora
Istraživači naglašavaju da crijevne bakterije nisu jedini uzrok bipolarnog poremećaja. Riječ je o kompleksnom poremećaju na koji utječu genetski, životni i okolišni faktori.
Crijevne bakterije mogle bi biti samo dodatni čimbenik koji čini osobu podložnijom razvoju bolesti ili pogoršava simptome. Međutim, ovo otkriće otvara vrata novim mogućnostima liječenja.
Budući da su pronađene neravnoteže u crijevnoj flori kod ljudi s bipolarnim poremećajem, postoji mogućnost da se obnavljanjem zajednice mikroorganizama u crijevima ublaže simptomi bolesti.
„Zbog kompleksnih kliničkih manifestacija, stopa pogrešne dijagnoze bipolarnog poremećaja je izuzetno visoka”, napisali su istraživači. „Stoga je razjašnjenje patogeneze bipolarnog poremećaja posebno važno za rano dijagnosticiranje i intervenciju.”
