Povijesni povratak u lunarnu orbitu
Prva ljudska misija oko Mjeseca u ovom stoljeću očekuje se 2026. godine s NASA-inom misijom Artemis 2. Ova misija mogla bi postati velika svemirska prekretnica, jer se očekuje da će ljudi ponovno kružiti oko Mjeseca, što se nije dogodilo više od pola stoljeća.
Putovanje je značajno jer ponovno vodi ljude daleko od neposredne blizine Zemlje. Utjecaj nadilazi samu simboliku, jer se ova faza tretira kao priprema za buduće misije, uz nove interese i pravila koja stupaju na snagu. Planovi za istu godinu uključuju i važne prekretnice s robotskim sondama. Europske misije trebale bi stići do Merkura i do dvostrukog asteroida Didymos, šireći granice istraživanja Sunčevog sustava.
Posada koja mijenja lice astronautike
Misija Artemis 2 trebala bi povesti četiri astronauta na orbitalno putovanje oko Mjeseca, ponavljajući vrstu leta koja nije izvedena od programa Apollo. Između 1968. i 1972. godine, ova je ruta prijeđena samo devet puta, počevši s Apollom 8 i završivši s Apollom 17, nakon čega je uslijedio dugi interval od 53 godine bez takvih putovanja.
- Reid Wiseman: Američki zapovjednik misije.
- Victor Glover: Prvi crnac koji sudjeluje u lunarnoj misiji.
- Christina Koch: Prva žena na putovanju prema Mjesecu.
- Jeremy Hanson: Kanadski astronaut, prvi ne-Amerikanac na ovoj ruti.
„Najmemorabilnija prekretnica ere Apollo dogodila se 21. srpnja 1969., kada je Neil Armstrong zakoračio na površinu Mjeseca. Sada se povratak putovanju oko Mjeseca ponovno vraća u središte pozornosti.”
Tehnologija i sigurnost putanje
Plan leta predviđa putanju slobodnog povratka. To znači da se letjelica može vratiti na Zemlju isključivo pomoću gravitacije, bez oslanjanja na dodatne manevre motora za završetak povratka. Ovaj izbor odražava oprezniji stav prema riziku u usporedbi s 1968. godinom, kada je Apollo 8 morao upaliti motor kako bi ušao u lunarnu orbitu.
Nova svemirska utrka i budući izazovi
Lansiranje je planirano za početak veljače 2026. godine iz svemirskog centra Cape Canaveral na Floridi. Misija se opisuje kao prvi korak u novoj svemirskoj utrci, gdje fokus nije samo na dolasku, već i na utjecaju na pravila o korištenju prirodnih resursa Mjeseca. Glavni rivali u ovom pothvatu su Sjedinjene Američke Države i Kina.
Osim ljudskih misija, 2026. će biti važna i za robotske sonde. Tvrtka Blue Origin Jeffa Bezosa namjerava izvesti svoje prvo bespilotno slijetanje na Mjesec s modulom Blue Moon Mark 1. Ipak, postoje rizici od proračunskih rezova unutar NASA-e pod novom administracijom Donalda Trumpa, što bi moglo utjecati na dugoročne planove istraživanja Sunčevog sustava.
