Proučavaju se drevni kukci koje su gljive pretvorile u „zombije”

Znanstvenici su u jantaru starom 99 milijuna godina otkrili nevjerojatne dokaze o drevnim parazitskim gljivama koje su mrave i muhe pretvarale u zombije.

Jeziva otkrića u drevnom jantaru

U sjevernom dijelu Mjanmara, paleontolozi su naišli na nevjerojatno rijetke uzorke kukaca zarobljenih u jantaru starom oko 99 milijuna godina. Istraživanje je otkrilo da su drevne muhe i mravi bili zaraženi parazitskim gljivama iz roda Ophiocordyceps. Ove su gljive, čak i u razdoblju krede, uspijevale preuzeti kontrolu nad ponašanjem svojih domaćina kako bi učinkovitije širile spore. Ovo se otkriće smatra jednim od najranijih poznatih dokaza takozvanog „zombi-ponašanja” kod kukaca.

Proučavaju se drevni kukci koje su gljive pretvorile u „zombije” detail 1

Preciznost zamrznuta u vremenu

U jednom od uzoraka, znanstvenici su zabilježili gljivične izdanke koji izbijaju iz glave drevne mušice. U drugom slučaju, parazit je prorastao iz prsnog koša mrava. Takva slika ukazuje na to da je gljiva potpuno kontrolirala organizam domaćina u trenutku njegove smrti, dok se tkiva kukca još nisu stigla raspasti. Jantar je zabilježio ovaj proces s iznimnom preciznošću, očuvavši i tijelo kukca i plodne strukture gljive.

Voditelj istraživanja Yuhui Juan izvijestio je da je njegov tim uspio opisati dvije dosad nepoznate vrste drevnih parazitskih gljiva. Prema njegovim riječima, ovakva je očuvanost iznimno rijetka za fosilne ostatke jer meka tkiva gljiva gotovo nikada ne prežive proces fosilizacije. Jantar iz Mjanmara omogućio je očuvanje najsitnijih detalja koji se obično gube kroz milijune godina.

Proučavaju se drevni kukci koje su gljive pretvorile u „zombije” detail 2

Evolucijski utjecaj na drevne ekosustave

Paleontolog Conrad Labandeira iz Smithsonian muzeja istaknuo je da ovi nalazi potvrđuju duboku starost gljivičnog parazitizma i njegov značajan utjecaj na populacije kukaca davno prije pojave modernih ekosustava. Prema njegovoj procjeni, ovakve interakcije mogle su imati ozbiljan utjecaj na strukturu drevnih zajednica i evoluciju vrsta.

Autori istraživanja naglašavaju da dobiveni podaci pomažu boljem razumijevanju podrijetla strategija zaraze koje koriste današnji predstavnici roda Ophiocordyceps. Proučavanje ovakvih nalaza omogućuje nam da pratimo kako su se kroz milijune godina oblikovali složeni oblici interakcije između mikroorganizama i kukaca u drevnim ekosustavima.

vadim/ author of the article

Jmenuji se Vadim. Zajímám se o automobily a rád píšu články o automobilovém průmyslu. Ve svých textech se dělím o praktické rady týkající se výběru a servisu automobilů, diskutuji o novinkách v oboru a píšu o užitečných doplňcích.

Dent cars