Kivi se često nalazi u našim kuhinjama kao brz i osvježavajući zalogaj: ogulite ga, narežite i spreman je za jelo. Međutim, u posljednje vrijeme sve se češće postavlja jedno jednostavno pitanje: bacamo li nešto vrijedno kada odbacujemo dlakavu koru? Istraživanja ovog voća sugeriraju da kora kivija sadrži hranjive tvari koje su u mnogo manjim količinama prisutne u mesu ploda. Možda zvuči neobično, ali s nutritivnog stajališta može imati smisla uživati u cijelom plodu. Razumijevanje što kora sadrži i kada ju je ugodno jesti pomaže da se taj izbor čini manje čudnim i potpunijim.
Možete li stvarno jesti koru kivija?
U našim trgovinama obično viđamo klasični zeleni kivi sa smeđom, dlakavom korom, a sve češće i zlatnu sortu s tanjom, glatkom površinom i blago tropskim okusom. U oba slučaja, kora je tehnički jestiva i sadrži korisne hranjive tvari. Točan omjer vitamina i minerala razlikuje se među sortama, ali jedno pravilo vrijedi: kada jedemo kivi s korom, količina ovih spojeva u porciji raste u usporedbi s konzumacijom samo mesa. Prava pitanja postaju okus, tekstura i koliko dobro naša tijela podnose tu dodatnu hrapavost.
Što kora nudi nutritivno?
Kora kivija ističe se po svom sadržaju dijetalnih vlakana i antioksidansa. Analize pokazuju da konzumacija cijelog ploda, uključujući i koru, može povećati unos vlakana iz tog kivija za otprilike 50% u odnosu na samo meso. Neka istraživanja također pronalaze do otprilike tri puta više određenih antioksidansa u kori. Tu spadaju vitamin C, vitamin E, biljni polifenoli i folat (vitamin B9), posebno u nekim zlatnim kivijima. Zajedno, kora pretvara mali zalogaj u koncentriraniji izvor ovih zaštitnih spojeva, čineći ga još hranjivijim izborom.
- Dijetalna vlakna – podržavaju normalnu funkciju crijeva i doprinose dugotrajnom osjećaju sitosti.
- Antioksidansi – u kori su razine nekih zaštitnih spojeva više nego u mesu:
- Vitamin C – pomaže u podršci normalnoj funkciji imunološkog sustava.
- Vitamin E – pomaže u zaštiti stanica od oksidativnog stresa.
- Polifenoli – biljni spojevi sa značajnim antioksidativnim potencijalom.
- Folat (vitamin B9) – igra ulogu u metabolizmu ugljikohidrata i radu živčanog sustava.
Za većinu zdravih ljudi, kora kivija više je pitanje teksture i osobne udobnosti nego sigurnosti, pod uvjetom da je voće temeljito oprano prije konzumacije.
Kada je bolje oguliti kivi?
Kora prirodno sadrži oksalate, koji se također nalaze u namirnicama poput špinata i nekih orašastih plodova. Za pojedince koji su imali bubrežne kamence, liječnici ponekad preporučuju obraćanje pažnje na ukupan unos oksalata. U takvim je slučajevima preporučljivo razgovarati o kiviju i drugim izvorima oksalata sa zdravstvenim stručnjakom, umjesto da samostalno unosite promjene u prehranu. Za većinu ljudi, kivi pruža samo umjerenu količinu oksalata u usporedbi s drugim namirnicama. Drugi praktični razlog je udobnost: dlakava površina zelenog kivija može iritirati osjetljiva usta, pa se guljenje jednostavno može činiti ugodnijim u svakodnevnom grickanju.
Kako koru kivija učiniti ugodnijom za konzumaciju?
Oni koji žele iskoristiti nutritivni bonus kore često smatraju korisnim postupno je dodavati u prehranu. Zlatni kivi, sa svojom tankom, glatkom korom, obično je najlakša početna točka; mnogi ljudi jedva primjećuju teksturu. Kod zelenog kivija, preporučljivo ga je dobro oprati i nježno protrljati dio dlačica koristeći čistu krpu ili meku četku za voće. Rezanje cijelog ploda na male kockice za voćne salate ili njegovo miksanje u smoothieje čini koru gotovo neprimjetnom – i iskreno, prvi pokušaj u blenderu obično je najmanje zastrašujući. Na taj način postaje lakše iskoristiti cijeli plod, uključujući njegovu koru bogatu hranjivim tvarima, dok istovremeno uživate u okusu i praktičnosti jednostavnog zalogaja.
