U svijetu koji sve više ovisi o globalizaciji i slobodnom protoku roba, ideja o potpunom prestanku međunarodne trgovine hranom zvuči gotovo apokaliptično. Ipak, nedavno istraživanje provedeno od strane europskih ekonomista bacilo je svjetlo na nevjerojatnu istinu: samo bi jedna zemlja uspjela preživjeti takav scenarij bez ikakvih značajnih problema.
Globalizacija i Krhkost Prehrambenog Sustava
Globalizacija podrazumijeva slobodno kretanje dobara, kapitala, usluga, informacija i ljudi. Od pamtivijeka, trgovina hranom je bila ključan dio globalizacije, a danas je nezamjenjiva za mnoge nacije koje se oslanjaju na uvoz kako bi prehranile svoje stanovništvo. Postavlja se pitanje: što bi se dogodilo ako bi se sve to iznenada zaustavilo? Koje bi zemlje bile u stanju preživjeti isključivo na temelju vlastite proizvodnje?
Ovo je središnje pitanje studije koju su proveli Sveučilišta u Göttingenu (Njemačka) i Edinburghu (Škotska), a koja je objavljena 16. svibnja 2025. godine u prestižnom časopisu Nature Food. Autori su procijenili samoodrživost 186 zemalja, fokusirajući se na sedam ključnih prehrambenih skupina: povrće, voće, žitarice, meso, riba, mliječni proizvodi i škrobni proizvodi.
Guyana: Jedina Istinski Samoodrživa Nacija
Rezultati su bili iznenađujući, ali jasni. Velika većina zemalja suočila bi se s ozbiljnim poteškoćama ako bi se globalna trgovina hranom zaustavila. Međutim, samo jedna jedina zemlja ispunjava sve uvjete da se spasi iz takve situacije: Gvajana.
Podsjetimo, Gvajana – nekadašnja Britanska Gvajana – mala je zemlja u Južnoj Americi s manje od milijun stanovnika. Zanimljivo je da je Gvajana najrjeđe naseljena zemlja na svijetu, sa samo 4 stanovnika po km². Ova niska gustoća naseljenosti, u kombinaciji s bogatim prirodnim resursima, omogućuje joj da proizvede dovoljno hrane za vlastito stanovništvo u svih sedam ključnih prehrambenih skupina. Njezina izvanredna poljoprivredna proizvodnja i sposobnost da zadovolji vlastite potrebe čine je jedinstvenim primjerom globalne samoodrživosti.
Različiti Stupnjevi Samoodrživosti Diljem Svijeta
Nakon Gvajane, samo dvije zemlje zadovoljavaju šest od sedam prehrambenih skupina: Kina i Vijetnam, obje poznate po izuzetno razvijenoj poljoprivredi. Istraživanje također otkriva da otprilike svaka sedma zemlja može zadovoljiti potrebe svog stanovništva za pet prehrambenih skupina. Neke europske zemlje, na primjer, ispunjavaju četiri od sedam kriterija, što znači da bi u slučaju prestanka trgovine situacija bila složena, ali ne nužno katastrofalna.
Nažalost, mnoge druge zemlje diljem svijeta nalaze se u znatno lošijoj poziciji. Trećina ispitanih zemalja samoodrživa je za samo dvije prehrambene skupine. Još gore, neke zemlje ne ispunjavaju niti jedan kriterij. Primjerice, Ujedinjeni Arapski Emirati, Irak, Katar i Jemen bili bi potpuno ovisni o vanjskoj pomoći u takvom scenariju, što ističe njihovu ekstremnu ranjivost.
Lekcije iz Prošlosti i Budući Izazovi
Na kraju, važno je naglasiti da ideja o potpunom prestanku globalne trgovine nije potpuno fiktivna. Ne zaboravimo da su prije nekoliko godina kriza uzrokovana bolešću COVID-19 i mjere za suzbijanje pandemije dovele do najvećeg i najbržeg pada međunarodnih trgovinskih tokova u modernoj povijesti. Taj nam je događaj poslužio kao ozbiljan podsjetnik na krhkost naših globaliziranih sustava i važnost razmatranja scenarija potpune samoodrživosti.
Ova studija služi kao vitalno upozorenje i poziv na razmišljanje o strategijama za jačanje nacionalne prehrambene sigurnosti i smanjenje prevelike ovisnosti o međunarodnoj trgovini, čak i za one zemlje koje trenutno smatraju da su “dovoljno” samoodržive.
