Iako limun već godinama dominira u mnogim kuhinjama, sve više ljudi otkriva njegovu domaću alternativu – japansku dunju (pigwowiec u poljskom izvorniku). Ovo neugledno, aromatično voće dugo je raslo u kućnim vrtovima, ali tek se sada vraća u modu kao zdravija, aromatičnija i lokalna alternativa uvoznom citrusnom voću.
Japanska dunja, često nazivana „domaćim limunom“, bogatija je vitaminom C, antioksidansima i prirodnim aromama. Blaža je za želudac i zubnu caklinu, a njeni plodovi, iako tvrdi i kiseli, nakon odgovarajuće obrade izvrsno se slažu u čaju, kolačima i prerađevinama. Od japanske dunje lako se pripremaju džemovi i konfiture koje napicima dodaju zagrijavajući, citrusni miris.
Zašto japanska dunja? Usporedba s limunom
Japanska dunja je iznimno bogata vitaminom C, antioksidansima i prirodnim eteričnim uljima. Iako su njeni plodovi tvrdi i kiseli, nakon odgovarajuće obrade postaju idealan dodatak čaju, kolačima ili likerima. Za razliku od limuna, koji se uvoze, često su voskirani i zaštićeni fungicidima, japanska dunja raste lokalno, bez kemijskih premaza. Ekološki je prihvatljivija, svježija i u potpunosti iskorištava prirodnu aromu plodova.
Prednosti konzumacije japanske dunje
Japanska dunja sadrži najviše vitamina C i po tom pitanju nadmašuje limun. Njen kiseli sok u kombinaciji sa šećerom djeluje kao prirodni konzervans, omogućujući dugo skladištenje prerađevina, dok sam plod daje čaju prekrasnu aromu – mirisnu, zagrijavajuću i ugodno blago kiselkastu.
Japanska dunja često nadmašuje limun po sadržaju vitamina C i antioksidansa, zahvaljujući čemu pokazuje jače jačajuće i protuupalno djelovanje. Također je lokalno voće – raste u našim krajevima, ne zahtijeva daleki transport, čime ostaje svježa, ekološka i sezonska.
Limuni, kao uvozno voće, često su premazani voskovima poput E904 ili E914, zaštićeni fungicidima te izloženi pesticidima, dok japanska dunja nije ni voskirana, ni konzervirana.
Limun može uzrokovati eroziju cakline, nadraživati želudac, izazivati alergijske reakcije te interakcije s nekim lijekovima, a u velikim količinama može pridonijeti zakiseljavanju organizma. Japanska dunja je po tom pitanju blaža za caklinu i želudac, a istovremeno hranjivija.
Zašto je kožica japanske dunje ljepljiva?
To je prirodna karakteristika ploda: sadrži smole, voskove i eterična ulja, štiti od štetnika, ukazuje na visok sadržaj aroma i potpuno je bezopasna. Prije upotrebe dovoljno je plodove temeljito oprati.
Kožicu japanske dunje također vrijedi iskoristiti, jer je bogata vitaminom C, pektinima za zgušnjavanje konfitura, prirodnim aromatičnim uljima i antioksidansima. Unatoč tim prednostima, kožica je tvrda, trpkasta i teže probavljiva, zbog čega je neki ljudi radije uklanjaju. To je posebno preporučljivo kod refluksa, prekomjerne želučane kiseline i osjetljivog želuca, jer kožica sadrži više kiselina i ulja koja mogu iritirati. Sama pulpa, nakon kratkog kuhanja, postaje znatno blaža.
Trikovi za lako guljenje i rezanje japanske dunje
Plodovi japanske dunje su mali, vrlo tvrdi, ljepljivi i vlaknasti, zbog čega je guljenje i rezanje sirovih plodova često naporno. Međutim, posao si možete olakšati.
- Kratko prokuhati ili preliti kipućom vodom: Operite plodove, ubacite ih na 5 minuta u kipuću vodu ili prelijte kipućom vodom i ostavite oko 20 minuta. Nakon cijeđenja, kožica će se lako skinuti običnom gulilicom za povrće. Omekšani plod također ćete lako prerezati nožem, ukloniti sjemenke i narezati na komade.
Kako pripremiti konfituru od prokuhane japanske dunje?
Lagano prokuhane i oguljene plodove narežite. Uklonite sjemenke i zaspite šećerom u omjeru 1:1. Ostavite preko noći na toplom mjestu. Takva japanska dunja pusti malo više soka, ali i dalje nedovoljno, pa obično treba dodati malo vode tijekom kuhanja.
- Narezanu japansku dunju zasutu šećerom (npr. 1:1 težinski), prelijte vodom (npr. 1/2 šalice po kilogramu mase).
- Polako kuhajte, dok plodovi ne omekšaju i počnu otpuštati sok u sirup.
- Japanska dunja tijekom kuhanja oslobađa aromu i pektine, pa se masa prirodno zgušnjava.
- Često miješajte i po potrebi dopunite vodom. Dobro pripremljena konfitura od japanske dunje uvijek bi trebala biti lagano staklasta.
Zašto japanska dunja postaje staklasta?
Japanska dunja sadrži puno pektina i ima tvrdu, zbijenu pulpu. Tijekom kuhanja u šećernom sirupu, stanice ploda očvrsnu i postaju prozirne, a šećer prodire unutra. Rezultat je efekt svijetle, polutransparentne, staklaste kocke. Stoga su idealni komadi japanske dunje u konfituri čvrsti, prozirni i ne raspadaju se.
Konfitura može ispasti mutnija ako je prekratko kuhana, prebrzo kuhana pa plodovi nisu upili sirup, dodano je premalo šećera ili su plodovi bili previše prokuhani prije dodavanja šećera.
Kako postići lijepo staklaste komade?
Kratko prokuhajte japansku dunju, samo toliko da se lako oguli i nareže. Kuhajte u šećernom sirupu, po mogućnosti u turama, na laganoj vatri. Nakon svakog kuhanja ostavite plodove da se ‘prožmu’ u sirupu. Postat će sve staklastiji.
Blagi recept za japansku dunju za osobe s refluksom
Ovaj recept omogućuje uživanje u aromatičnoj japanskoj dunji u verziji nježnoj za želudac. Plodovi su kratko prokuhani, čime gube dio kiselosti, a kombinacija s medom daje im blag, prirodno sladak okus.
Sastojci:
- 0,5 kg japanske dunje (oguljene)
- 200–250 g meda
- komadić đumbira (opcionalno)
- sok od 1/2 naranče
Priprema:
- Prokuhajte plodove 5–10 minuta u kipućoj vodi. Ostavite u vodi 20 minuta ili duže.
- Ogulite plodove, uklonite sjemenke i narežite.
- Pomiješajte s medom i sokom od naranče; dodajte đumbir, ako želite.
- Čuvajte u hladnjaku u čistoj staklenci.
Primjena:
Dodajte 1–2 žličice u topli (ne vrući) čaj ili vodu.
Recept za čaj s japanskom dunjom
Čaj s japanskom dunjom ima blago kiselkastog okusa, prekrasne arome i ugodno zagrijava, stoga vrijedi pripremiti domaću konfituru koja će naglasiti njegov karakter.
Osnovni recept za konfituru od japanske dunje:
Sastojci:
- 1 kg plodova japanske dunje
- 1 kg šećera (ili 700–800 g, ako preferirate manje slatku verziju)
Priprema:
- Operite plodove, narežite na četvrtine i uklonite sjemenke, zatim pomiješajte sa šećerom i ostavite preko noći da puste sok.
- Nakon toga kuhajte oko sat vremena, miješajući, dok plodovi ne omekšaju, nakon čega smiksajte masu da dobijete glatku konzistenciju.
- Vruću konfituru prebacite u sterilizirane staklenke; pasterizacija nije potrebna ako ulijevate vrelu masu.
- Možete dodati đumbir, cimet ili sok od naranče kako biste joj dali korijenski miris.
Standardni omjer je 1:1, odnosno 1 kg plodova na 1 kg šećera, što osigurava trajnost, iako možete koristiti 700–800 g po kilogramu za blažu slatkoću ili čak 1,2 kg ako želite gustu i vrlo trajnu konfituru. Dio šećera može se zamijeniti medom, ali tada konfituru treba čuvati u hladnjaku i brže potrošiti. Izvrsno se slaže ne samo s čajem, već i s palačinkama, kolačima ili sirevima.
Kako koristiti:
U vrući čaj dodajte žličicu konfiture ili je namažite na kruh.
Začinjena konfitura od japanske dunje za čaj
Ovo je aromatična, zagrijavajuća verzija, idealna za zimske večeri; začini joj daju dubinu okusa i izvrsno se slažu s crnim ili zelenim čajem.
Sastojci:
- 1 kg plodova japanske dunje
- 1 kg šećera (ili 700–800 g u manje slatkoj verziji)
- komadić svježeg đumbira (oko 3–4 cm)
- 2 štapića cimeta ili 1 žličica mljevenog
- 4–5 klinčića
- sok od 1 limuna
Priprema:
- Operite plodove, uklonite sjemenke i narežite na tanke ploške.
- Pomiješajte sa šećerom i ostavite nekoliko sati da puste sok.
- Prebacite sve u lonac, dodajte đumbir, cimet, klinčiće i sok od limuna, te kuhajte 40–60 minuta na laganoj vatri dok plodovi ne omekšaju, a masa se zgusne.
- Vruću konfituru prebacite u sterilizirane staklenke, zatvorite i okrenite naopako da se vakumiraju.
Kako koristiti:
Dodajte 1–2 žličice u vrući čaj kako biste dobili napitak citrusno-začinskog mirisa; odlično se slaže i s palačinkama, sirevima i kolačima.
