Danas je hurma tradicionalna zimska namirnica, poput mandarine ili nara. Bogata je vitaminima, mineralima i antioksidansima, od kojih svaki donosi značajne koristi organizmu.
Na primjer, vitamin C u sastavu hurme jača imunološki sustav i pomaže smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti. Također sadrži puno topivih prehrambenih vlakana, koja usporavaju apsorpciju ugljikohidrata i sprječavaju nagle skokove razine šećera u krvi.
Što je hurma: bobica ili voće?
Hurma je plod koji raste na stablima roda Diospyros. Smatra se bobicom, slično rajčicama, iako je često nazivaju voćem. Ovisno o sorti, boja hurme može varirati od žute do zasićene crveno-narančaste. Oblik se također razlikuje: neki su plodovi okrugli, drugi podsjećaju na žir ili malu bundevu.
Hurma se uzgaja u Kini i Japanu već više od 2000 godina, a u svijetu postoje stotine njezinih sorti. Najraširenije su sorte Fuyu i Hachiya. No, u Hrvatskoj su poznatije Sharon i Koroljok.
- Fuyu je netrpkasta sorta: slatka i pogodna za konzumaciju u svježem obliku.
- Hachiya je trpkasta i ima oštriji okus, pa se češće koristi u kulinarstvu.
- Sharon je hurma koja se posebno obrađuje kako bi se uklonila trpkost. Nakon takve obrade plod postaje vrlo sladak.
- Koroljok je vrsta ploda hurme koja nastaje iz muškog cvijeta. Takva hurma ima tamnu, ponekad smeđu, slatku pulpu i nije trpkasta.
Netrpkastu hurmu možete jesti tvrdu ili mekanu, dok trpkaste sorte treba konzumirati tek nakon potpunog sazrijevanja – kada plod postane vrlo mekan i dobije intenzivnu boju.
Sezona hurme je u jesen i zimu. Dobro se slaže i sa slatkim i sa slanim jelima te može postati zanimljiva alternativa već uobičajenom voću – jabukama, narančama ili bananama.
Kako je hurma korisna za zdravlje?
Kombinacija visokog sadržaja antioksidansa i drugih korisnih tvari (posebno vitamina A i C) čini hurmu idealnom komponentom zdrave prehrane. Hurma ima malo kalorija i puno vlakana, zahvaljujući čemu je izvrsna za kontrolu težine.
Nutritivne vrijednosti (jedna hurma, 168 grama):
- 118 kalorija
- 31,2 g ugljikohidrata
- 0,9 g proteina
- 0,3 g masti
- 6 g vlakana
Ostale korisne osobine hurme uključuju:
Pozitivan utjecaj na zdravlje srca
Hurma može pomoći u smanjenju rizika od srčanih bolesti. Posebno učinkovita komponenta hurme su vlakna, koja mogu utjecati na povišenu razinu kolesterola. Zasićena boja hurme ukazuje na sadržaj beta-karotena, koji može smanjiti rizik od srčanih bolesti.
Također, u hurmi su prisutni antioksidansi koji su povezani s boljim stanjem srca, nižim krvnim tlakom, smanjenjem upala i snižavanjem razine “lošeg” LDL kolesterola (lipoproteini niske gustoće).
Korist za zdravlje očiju
Hurma je korisna i za vid. Sadrži vitamin A, koji je važan za zdravlje očiju. Osim toga, kora hurme bogata je luteinom – tvari koja pomaže u zaštiti očiju od bolesti.
Prevencija dijabetesa i smanjenje rizika od komplikacija
Hurma sadrži flavonoide koji imaju antidijabetička i antioksidativna svojstva. Oni štite organizam od stvaranja proizvoda konačne glikozilacije – štetnih spojeva koji nastaju kada se proteini ili masti spoje sa šećerom u krvi. Ovi spojevi povezani su kako s razvojem dijabetesa, tako i s dugoročnim komplikacijama ove bolesti.
Izvor vlakana
Hurma sadrži puno vlakana. Namirnice bogate topivim vlaknima mogu pomoći:
- smanjiti rizik od srčanih bolesti;
- smanjiti razinu kolesterola;
- kontrolirati razinu šećera u krvi.
Pretjerana količina kolesterola povećava rizik od srčanih bolesti, moždanog udara i srčanog udara. Vlakna pomažu u snižavanju razine kolesterola i na taj način smanjuju te rizike.
Kako pravilno jesti hurmu?
Hurmu je lako dodati u prehranu. Kako biste iz nje izvukli maksimalnu korist, vrijedi je pravilno kombinirati s drugim namirnicama. Dodavanje korisnih masti pri konzumaciji hurme poboljšava apsorpciju karotenoida – biljnih spojeva topivih u mastima koji pomažu u zaštiti stanica od oštećenja.
Budući da hurma sadrži vitamin A i karotenoide, ako je jedete zajedno s izvorom zdravih masti (avokado, orašasti plodovi itd.), apsorpcija će biti veća, a zdravstvene koristi veće. Plodovi hurme mogu se jesti kao međuobrok ili koristiti u ukusnim receptima. Dobro se slažu i sa slatkim i sa slanim jelima.
Može li se jesti kora od hurme?
Kora hurme sadrži značajan dio antioksidansa (karotenoidi, lutein itd.) koji su korisni za vid, kožu i srce. Čak i nakon toplinske obrade (sušenja) kora hurme zadržava, a ponekad čak i povećava svoju antioksidativnu aktivnost. To ukazuje da je njezina kora važan izvor korisnih tvari, bez obzira na obradu.
Međutim, ako je hurma nezrela ili trpkasta – koru je bolje ukloniti ili pričekati sazrijevanje, jer visoka koncentracija tanina u njenom sastavu može izazvati neugodne osjećaje. Trpkost nastaje upravo zbog topivih tanina, koji tijekom sazrijevanja ili nakon posebne obrade prelaze u netopivi oblik – hurma prestaje biti trpkasta.
Kod nekih ljudi prekomjerna konzumacija vlakana i tanina može uzrokovati nelagodu u probavnom traktu (nadutost, plinovi, težina). Istodobno, ako kora nije temeljito oprana, na njoj je moguća prisutnost ostataka pesticida (kao i na bilo kojem voću).
Ako je hurma zrela, čista, a njezina kora nije pretjerano debela, onda je jestiva i korisna.
Međutim, ne smijete jesti koru hurme ako je nezrela ili ako imate probleme s probavnim traktom (prethodne operacije, smanjena želučana pokretljivost, čirevi). Hurma u količinama od 1,5-2 kg dnevno može uzrokovati ozbiljne probleme s probavnim traktom: od stvaranja grudica biljne celuloze u želucu (bezoara) do akutne crijevne opstrukcije i zatvora. Stoga se preporučuje konzumirati ne više od 1 ploda hurme dnevno.
