Mali, zeleni i neodoljivo ukusni. Nisu toliko popularni kao bademi niti tako jeftini kao kikiriki, a ipak se teško odvojiti od njih. Pistacije oduševljavaju okusom, ali njihova prava vrijednost leži u onome što čine za tijelo i um.
Odakle dolaze pistacije i zašto imaju tako jedinstvenu boju
Pistacije potječu iz Zapadne Azije, uglavnom s područja današnjeg Irana, Turske i Sirije, gdje su se uzgajale već nekoliko tisuća godina. U antici su se smatrale luksuznom poslasticom, posluživane na kraljevskim gozbama i tretirane kao simbol blagostanja. S vremenom se njihov uzgoj proširio na područje Sredozemlja, a danas su Sjedinjene Američke Države najveći proizvođač.
Karakteristična boja oraha rezultat je prisutnosti karotenoida, točnije luteina i zeaksantina, te klorofila, prirodnog biljnog pigmenta koji se zadržava čak i nakon sušenja. Što je intenzivnija nijansa unutrašnjosti pistacije, to je veći sadržaj pigmenata i bolja kvaliteta oraha. Takav izgled posebno cijene kuhari i proizvođači slastica.
Sastav i nutritivna vrijednost – zašto ih nazivaju orasima sreće
Pistacije osiguravaju solidnu dozu proteina, vlakana i zdravih nezasićenih masti, zbog čega zasite i pomažu u održavanju stabilne razine energije.
Sadrže i vitamine B skupine, kalij, fosfor i magnezij, odnosno sastojke koji podržavaju živčani sustav i rad mišića. Vitamin B6 prisutan u pistacijama sudjeluje u proizvodnji serotonina. Ovaj neurotransmiter odgovoran je za dobro raspoloženje i emocionalnu ravnotežu.
Dodatno, ovi su orasi bogati antioksidansima koji štite stanice od oksidativnog stresa. Kombinacija hranjivih tvari koje utječu na tijelo i psihu dovodi do toga da se pistacije nazivaju orasima sreće.
Nedavno randomizirano istraživanje objavljeno 2024. godine pokazalo je da su odrasle osobe koje su svakodnevno konzumirale oko 57 g pistacija tijekom 12 tjedana značajno povećale gustoću pigmenta žute pjege (MPOD) u oku – što ukazuje na bolju zaštitu mrežnice i potvrđuje da pistacije osiguravaju bio-raspoložive antioksidanse lutein i zeaksantin.
Pistacije i dobro raspoloženje
Pistacije mogu pridonijeti poboljšanju raspoloženja i podršci živčanog sustava, posebno kada postanu dio svakodnevne, dobro uravnotežene prehrane. Vitamin B6 koji se u njima nalazi sudjeluje u sintezi serotonina i dopamina, spojeva odgovornih za osjećaj mira, motivacije i emocionalne stabilnosti.
Ovi orasi također osiguravaju magnezij, koji smanjuje napetost i psihički umor. Zahvaljujući niskom glikemijskom indeksu, pistacije pomažu u održavanju stabilne razine šećera u krvi. Navedene značajke poboljšavaju koncentraciju i smanjuju rizik od naglih padova energije.
U istraživanjima je primijećeno da osobe koje češće, ali u razumnim količinama konzumiraju pistacije, izjavljuju bolje raspoloženje i manje osjećaja stresa tijekom dana.
Jesu li pistacije dobar izvor proteina za osobe na biljnoj prehrani?
Pistacije spadaju među orašaste plodove s najviše proteina i mogu biti vrijedan dodatak biljnoj prehrani. U 100 grama sadrže oko 20 grama proteina.
Iako pistacije ne sadrže sve aminokiseline u idealnim omjerima, u kombinaciji s mahunarkama ili žitaricama mogu činiti punovrijedan obrok. Također su manje masne od oraha ili makadamije, pa je nešto lakše kontrolirati njihov kalorijski unos. Sve to čini ih izvrsnom podrškom za osobe koje ograničavaju meso ili potpuno eliminiraju proizvode životinjskog podrijetla.
Pistacije i zdravlje srca te krvožilnog sustava
Pistacije sadrže nezasićene masti koje povoljno utječu na srce i pomažu u održavanju normalne razine kolesterola. Također osiguravaju vlakna, kalij i fitosterole. Navedeni sastojci pomažu regulirati krvni tlak i poboljšavaju funkcioniranje krvnih žila.
Meta-analiza iz 2021. godine, koja je obuhvatila 12 randomiziranih kontroliranih studija, pokazala je da je redovita konzumacija pistacija pridonijela smanjenju razine ukupnog kolesterola, “lošeg” LDL kolesterola i triglicerida – što može značiti smanjeni rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Ovi orasi također pokazuju protuupalno djelovanje koje poboljšava elastičnost krvnih žila i može smanjiti rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti. Zbog toga pistacije vrijedi tretirati ne samo kao grickalicu, već i kao element prehrane koji podržava rad krvožilnog sustava.
Kako kupovati i skladištiti pistacije da ne izgube svoju vrijednost
Kako bi pistacije bile svježe i pune hranjivih tvari, potrebno je birati orahe u ljusci, bez dodane soli i nepotrebnih aroma. Najbolje su nepržene pistacije, jer visoka temperatura može smanjiti količinu nekih vrijednih sastojaka.
Kada kupujete gotovo pakiranje, obratite pozornost na rok trajanja, nepropusnost pakiranja te nedostatak znakova vlage ili ustajalog mirisa. Kod kuće ih je najbolje čuvati na suhom, hladnom mjestu, daleko od svjetlosti i izvora topline. Hermetički zatvorena staklenka ili kutija pomoći će zaštititi orahe od oksidacije i gubitka okusa. U toplijim klimama ili kod dužeg skladištenja, preporučuje se držanje u hladnjaku kako bi se spriječilo užeglost masti.
Pistacije u kuhinji – više od samo grickalice
Pistacije su izvrsne ne samo kao samostalna grickalica, već i kao sastojak mnogih jela. Njihov blago slatkast okus i nježna hrskavost odgovaraju i slanim jelima i desertima. Mogu se dodavati salatama, jelima od riže, povrtnim namazima, pa čak i mesnim nadjevima. U mediteranskoj i bliskoistočnoj kuhinji često se koriste za pripremu baklava, sladoleda, krema i peciva.
Usitnjene pistacije savršeno zamjenjuju paniranje ili posip, jer jelima daju zanimljivu teksturu. Najbolje je birati one u najjednostavnijem obliku, odnosno nesoljene i bez nepotrebnih dodataka, jer tada tek pokazuju puninu svog prirodnog okusa i bogatstva hranjivih tvari.
Kao što vidimo, pistacije nisu samo ukusan zalogaj, već i izuzetno vrijedan sastojak svakodnevne prehrane. One pružaju proteine, zdrave masti i brojne mikronutrijente koji podržavaju živčani sustav, zdravlje srca i opće dobro raspoloženje. Stoga ih svakako vrijedi uključiti u svoj jelovnik u različitim oblicima, od salata do deserata, ali uvijek uz umjerenost i birajući pistacije visoke kvalitete.
