Za pripremu briketa od papira i piljevine potrebni su osnovni materijali dostupni u gotovo svakom kućanstvu. Stari papir ili karton, najbolje čist i bez folija ili otisaka, čini bazu smjese. Piljevina, najbolje ona koja potječe od bjelogoričnog drveća poput hrasta ili bukve, povećava ogrijevnu vrijednost briketa, iako se može koristiti i piljevina bora. Voda je neophodna za namakanje papira i postizanje odgovarajuće konzistencije mase.
Za formiranje briketa bit će vam potrebna forma, na primjer limenka od konzerve ili specijalni kalup, a za prešanje mase težak predmet ili ručna preša. Također je neophodna posuda za miješanje i namakanje materijala, na primjer kanta ili velika zdjela.
Važno je izbjegavati kartone od hrane ili jako otisnute materijale, jer tijekom izgaranja mogu ispuštati toksične spojeve.
Priprema briketne mase
Odgovarajuća priprema mase odlučuje o trajnosti i učinkovitosti briketa. Karton treba izrezati na male komadiće, a papir namakati oko 24 sata dok ne postane mekan. Zatim treba ocijediti višak vode i zgnječiti papir ručno ili mikserom kako bi se dobila jednolična masa (pulpa).
U tako pripremljenu masu dodaje se piljevina prema sljedećem omjeru:
- 70 posto papira
- 30 posto piljevine
Sve se mora temeljito promiješati. Masa bi trebala podsjećati na vlažnu glinu — mora se dati formirati, ali ne smije ostavljati višak vode na dlanovima.
Formiranje briketa
Kada masa postigne odgovarajuću konzistenciju, može se pristupiti formiranju briketa. Pripremljeni kalup se puni masom i snažno pritišće teškim predmetom ili prešom. Nakon prešanja, briket se pažljivo vadi iz kalupa. Dobro prešani briket zadržava oblik i gori ravnomjerno, što povećava njegovu ogrijevnu vrijednost. Što je veći pritisak pri prešanju, to će briket biti kompaktniji, a izgaranje dulje.
Sušenje briketa
Sušenje je najvažnija faza proizvodnje koja odlučuje o kvaliteti i ogrijevnoj vrijednosti briketa. Brikete treba sušiti na prozračnom i suhom mjestu, najbolje na drvenim paletama ili mrežama, što omogućuje zraku da slobodno cirkulira oko svakog briketa.
Važno je okretati brikete svakih nekoliko dana kako bi se sušili ravnomjerno sa svih strana. Cijeli proces obično traje od dva do tri tjedna, ovisno o vremenskim uvjetima i početnoj vlažnosti mase.
Gotovi briket trebao bi biti:
- Lagan i tvrd.
- Proizvoditi karakterističan tupi zvuk pri udarcu.
- Suh u sredini nakon prelamanja (ako je vlažan, izgaranje će biti otežano i briketi mogu dimiti).
Zašto briket od papira i piljevine dugo grije?
Iako se papir čini kao lagan materijal, nakon prešanja s piljevinom stvara kompaktnu strukturu koja sporo izgara. Dodatak piljevine povećava kaloričnu vrijednost briketa i poboljšava stabilnost izgaranja. Kompaktna masa smanjuje površinu kontakta sa zrakom, što usporava proces gorenja. Jedan briket može gorjeti nekoliko desetaka minuta, otpuštajući ravnomjernu toplinu u peć ili kamin, što ga čini učinkovitim izvorom energije u domu.
Skladištenje gotovih briketa
Kako bi briketi dugo zadržali svoja svojstva, treba ih čuvati na suhom i prozračnom mjestu, najbolje na paletama ili mrežama, kako bi zrak mogao cirkulirati i odozdo. Ne bi smjeli imati izravan kontakt s podom niti zidovima izloženim vlazi. Optimalna temperatura skladištenja iznosi od 5 do 28 stupnjeva Celzija. Brikete možete skladištiti u rinfuzi ili u papirnatim vrećama koje im dopuštaju da „dišu”. Hermetički zatvoreni spremnici od plastike nisu preporučljivi jer mogu uzrokovati kondenzaciju vlage i kvarenje briketa.
Zašto vrijedi samostalno proizvoditi brikete?
Domaći briket od papira i piljevine je jeftin, ekološki i učinkovit ogrjev koji iznenađuje dugim vremenom gorenja. Iako zahtijeva malo rada i strpljenja, rezultat u obliku briketa koji ravnomjerno grije nadoknađuje sav trud. Odlično se pokazuje u kaminima, pećima ili pri roštiljanju, a usput omogućuje zbrinjavanje papirnatog otpada i piljevine koji bi inače završili u smeću.
