Znanstvenici zvone na uzbunu: čak 168 uobičajenih kemikalija, uključujući pesticide prisutne u hrani i vodi, može ozbiljno oštetiti dobre crijevne bakterije. Najnovije istraživanje objavljeno u prestižnom časopisu Nature Microbiology otkriva da svakodnevni kontakt s tim tvarima remeti mikrobiom puno snažnije nego što se dosad pretpostavljalo. Ovo otkriće dovodi u pitanje sigurnost mnogih proizvoda s kojima se svakodnevno susrećemo.
168 kemikalija uništava crijevne bakterije
Istraživači sa Sveučilišta Cambridge dokazali su da mnoga popularna sredstva za zaštitu bilja, kao i spojevi koji se koriste u proizvodnji plastike, koče rast crijevnih bakterija. Što je još alarmantnije, neke od tih kemikalija mogu dodatno poticati razvoj otpornosti na antibiotike.
Autori studije proveli su opsežne laboratorijske analize ukupno 1076 kemijskih tvari, koje su testirali na 22 vrste crijevnih bakterija. Identificirali su 168 spojeva koji su toksični za mikroorganizme koji tvore zdrav ljudski mikrobiom.
Najopasnije skupine tvari
U skupinu s najnepovoljnijim djelovanjem ubrajaju se pesticidi, poput herbicida i insekticida koji se koriste na usjevima, te industrijske kemikalije koje se koriste, između ostalog, kao sredstva za smanjenje zapaljivosti ili plastifikatori.
Autori su naglasili da većina njih prodire u ljudski organizam zajedno s hranom, vodom ili putem kontakta s okolišem. To znači da smo neprestano izloženi, čak i kada mislimo da se hranimo zdravo.
Povezanost s otpornošću na antibiotike
Istraživači su objasnili i jedan vrlo zabrinjavajući mehanizam: neke bakterije, pokušavajući se obraniti od kemikalija, mijenjaju svoje funkcioniranje tako da istovremeno postaju otpornije na antibiotike, uključujući lijekove poput ciprofloksacina.
Ako se takva pojava događa u ljudskom crijevu, to može značajno otežati liječenje infekcija, stvarajući takozvane superbakterije unutar našeg vlastitog probavnog sustava.
Dr. Indra Roux, koautorica publikacije, izjavila je: „Otkrili smo da mnoge kemijske tvari – iako dizajnirane da djeluju na odabrane ciljeve, npr. insekte ili gljivice – utječu i na naše crijevne bakterije. Bili smo iznenađeni koliko snažno djelovanje imaju neke od njih.”
Dodala je kako većina tih tvari dosad nije smatrana biološki aktivnima u kontekstu ljudskog zdravlja, no istraživanje je pokazalo suprotno.
Budućnost sigurnosti hrane i preporuke
Profesor Kiran Patil, glavni autor rada, istaknuo je pravu snagu ovog istraživanja: „Sada raspolažemo podacima koji nam omogućuju predviđanje utjecaja novih kemijskih tvari na mikrobiom, te ćemo moći dizajnirati buduća sredstva tako da budu u startu sigurna.”
Ipak, autori su skrenuli pozornost na to da još uvijek nedostaju podaci o koncentracijama kemikalija koje stvarno dospijevaju do ljudskog crijeva. Naglasili su potrebu za provođenjem studija koje bi pratile izloženost organizma na većoj skali.
Profesor Patil sugerirao je da je, dok čekamo nove regulative, najbolji način za ograničavanje kontakta s kemikalijama temeljito pranje povrća i voća prije konzumacije te izbjegavanje korištenja pesticida u kućnim vrtovima.
Povrće i voće iz „Prljave dvanaestorice” na koje treba paziti
Posebnu pozornost treba obratiti na namirnice koje su poznate po visokom stupnju kontaminacije pesticidima. Evo popisa 12 proizvoda koji se često smatraju najzagađenijima:
- Špinat
- Jagode
- Kelj
- Grožđe
- Breskve
- Trešnje
- Nektarine
- Kruške
- Jabuke
- Kupine
- Borovnice
- Krumpir
Ovo ne znači da treba prestati jesti ovo voće i povrće, već da je potrebno uložiti dodatan trud u njihovo pranje ili, ako je moguće, birati proizvode iz ekološkog uzgoja.
