Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) započet će s isplatom godišnjeg dodatka na mirovinu već idućeg tjedna. Prema informacijama do kojih je došao portal Mirovina.hr, izračun je već automatski dovršen za svakog pojedinog umirovljenika, dok će točan datum isplate Zavod službeno objaviti naknadno.
Dobra vijest za sve primatelje je ta da ovaj dodatak ne podliježe plaćanju poreza na dohodak te je također izuzet od ovršnih postupaka. Ipak, umirovljenici bi trebali obratiti pozornost na jedan izuzetno važan detalj kako bi osigurali svoja sredstva.
Trajno pravo i način izračuna
Godišnji dodatak na mirovinu uveden je kao dio sveobuhvatne mirovinske reforme i ove će se godine isplaćivati po prvi put. Sve je spremno za isplatu: iznosi su izračunati automatskim putem, a transakcije su zakazane za idući tjedan. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje pravovremeno će obavijestiti umirovljenike o preciznom datumu kada novac mogu očekivati na svojim računima.
Ovaj dodatak predstavlja trajno pravo unutar mirovinskog sustava i smatra se sastavnim dijelom mirovine. Svakog listopada, uoči rebalansa državnog proračuna, Vlada će donositi odluku o visini iznosa dodatka po godini staža, dok je isplata planirana za prosinac. Trenutno je dodatak postavljen na šest eura po godini staža. To znači da će, primjerice, umirovljenik s 30 godina radnog staža dobiti dodatak u iznosu od 180 eura.
Porezni tretman i cenzusi
Mnogi umirovljenici izrazili su nezadovoljstvo trenutnim iznosom, iako se očekuje da će on rasti u nadolazećim godinama. Prema riječima zamjenika ravnatelja HZMO-a, Ive Bulaje, država će za ovogodišnju isplatu godišnjeg dodatka izdvojiti više od 215 milijuna eura.
Ključne prednosti ovog dodatka su:
- Neoporezivost: Na ovaj iznos se ne plaća porez.
- Dopunsko osiguranje: Iznos ne ulazi u dohodovni cenzus za pravo na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje koje pokriva država.
- Ovrhe: Iznos je izuzet od ovrhe.
To u praksi znači da, čak i ako isplata dodatka uzrokuje da mjesečni prihod umirovljenika prijeđe prag od 600 eura za oporezivanje dohotka, porez se neće naplatiti. Upravo iz tog razloga, redovne mirovine i godišnji dodatak isplaćuju se odvojeno, čime se smanjuje rizik od pogrešnih poreznih obračuna.
Planirane izmjene i porezna reforma
Porez na dohodak na sve mirovine trebao bi biti ukinut kroz zakonske izmjene planirane za iduću godinu, s primjenom koja bi započela 2027. godine. Do tada, zbog rasta iznosa mirovina, očekuje se da će više od polovice svih umirovljenika ući u takozvane „porezne škare”.
Postupanje u slučaju ovrha i blokiranih računa
Jedan je umirovljenik postavio pitanje trebaju li osobe koje su pod ovrhom prijaviti ovaj dodatak Financijskoj agenciji (FINA) kako bi on bio isplaćen na zaštićeni račun, pitajući se može li takozvana „trinaesta mirovina” biti zaplijenjena poput redovnih mirovinskih primanja.
U slučajevima ovrhe potreban je dodatni oprez. Iako sam godišnji dodatak zakonski ne može biti zaplijenjen, umirovljenici koji su već pod ovrhom moraju imati otvoren zaštićeni račun. Umirovljenici čije su mirovine predmet ovrhe već posjeduju takav račun kako bi osigurali da im ne bude zaplijenjena cijela mirovina.
Važnost zaštićenog računa
Za nove slučajeve ovrhe, ključno je što prije otvoriti zaštićeni račun. Nije potrebno dodatno izvještavati FINA-u o samom dodatku, jer se prihodi koji su zakonski izuzeti od ovrhe, poput ovog dodatka, automatski isplaćuju na zaštićeni račun ako on postoji. Dakle, sustav prepoznaje vrstu prihoda i usmjerava ga na sigurno, pod uvjetom da je infrastruktura zaštićenog računa već uspostavljena.
